Imovina tuzlanskih zvaničnika i njihovih porodica vrijedi 343,5 miliona KM, kažnjeni oni koji je nisu prijavili
Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Tuzlanskog kantona tokom ove godine ukupno je zaprimio 3.316 prijava obrazaca imovine i poklona, od čega su 1.682 pojedinačne prijave nosioca javnih funkcija, dok su 1.634 prijavni obrasci za bliske srodnike.
Kako je navedeno iz ureda, nosioci javne funkcije, uključujući i bliske srodnike, su u 2024. godini prijavili nepokretnu imovinu u ukupnoj vrijednosti od 157.681.745,00 KM, što ne predstavlja imovinu stečenu u toj godini, nego ukupnu imovinu nosioca javne funkcije i bliskih srodnika te pokretnu imovinu u vrijednosti 38.377.564,34 KM.
Također, prijavljeni su i ostali prihodi i imovinska prava (štednja, dividenda, udio u pravnim licima i tako dalje) u ukupnoj vrijednosti od 147.521.613,53 KM.
Inače, Skupština Tuzlanskog kantona krajem 2021. godine usvojila je Zakon o prijavljivanju, porijeklu i kontroli imovine izabranih dužnosnika, nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika. Shodno tome, izabrani i imenovani dužnosnici na kantonalnom i lokalnom nivou, njihovi savjetnici te direktori, njihovi zamjenici i izvršni direktori uprava, javnih agencija, fondova i preduzeća čiji su osnivači Tuzlanski kanton ili lokalne zajednice, moraju prijaviti svoju pokretnu i nepokretnu imovinu.
Prijava obuhvata vlasništvo nad pokretnom i nepokretnom imovinom, zatim dionicama, obveznicama i udjelima u kompanijama, depozite i štednje u bankama, primanja u BiH i inozemstvu te poklone vrednije od 200 KM.
Kazne za neprijavljivanje imovine
S druge strane, trenutno u Tuzlanskom kantonu postoje i oni koji nisu ispunili svoju zakonsku obavezu te su za njih predviđene i sankcije. Neke od njih su već i provedene. Ured je pokrenuo određene prekršajne postupke, a trenutno je utvrđeno činjenično stanje, odnosno elementi prekršaja za još osam nosioca javnih funkcija te će prekršajni nalozi biti izdati i u tim predmetima.
"Ured je pokrenuo 102 prekršajna postupka, a za 97 je traženo sudsko odlučivanje, dok je pet prekršajnih naloga plaćeno. U dva slučaja plaćen je iznos od pet hiljada KM, a u tri slučaja iznos od 500 KM, kao 50 posto kazne izrečene prekršajnim nalogom", pojašnjava sekretar Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom TK Muamer Šljić.
Svi sudski postupci koji su vođeni pred nadležnim općinskim sudovima završeni su u korist ureda, odnosno okrivljeni nosioci javnih funkcija su oglašeni odgovornim.
"Kazna za one koji uopće ne prijave imovinu iznosi deset hiljada KM, a kazna za kašnjenje s prijavom ili za godišnje neprijavljivanje iznosi hiljadu konvertibilnih maraka", naglašava Šljivić.
Prema proceduri, svi zvaničnici imaju obavezu da u toku svake godine podnesu novu prijavu, bez obzira na to što su imovinu prijavili i godinu ranije.
Također, postoji obaveza prijavljivanja imovine po preuzimanju određene funkcije i po njenom prestanku, a kazna za one koji to ne učine je derset hiljada KM. Pored toga, postoji mogućnost da ured, bilo kada, uputi poziv bilo kojem dužnosniku za ponovno prijavljivanje imovine.
Stav Evropske komisije u BiH
Vrijedi kazati da je u izvještaju Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2024. godinu, navedeno da je Tuzlanski kanton pokazao dobre rezultate u provjeri imovinskih kartona, dok je u segmentu institucionalnog okvira za borbu protiv korupcije, između ostalog, rečeno da je potrebno u velikoj mjeri ojačati nezavisnost tijela za sprečavanje korupcije na entitetskom i kantonalnom nivou, kao i njihove ljudske i materijalne resurse.
Istaknuto je da uredi za borbu protiv korupcije Tuzlanskog kantona i Kantona Sarajevo i dalje postižu konkretne rezultate i predstavljaju dobar primjer.
Iman Šemić u utrci za fotomodel FBiH: Otkrila nam je kako teku pripreme za ovu svečanost
