Inzko: Nijedna stranka ne može blokirati formiranje vlasti, poštujte izborne rezultate
Ističe da će ovo biti njegov 20. redovni izvještaj od preuzimanja funkcije visokog predstavnika 2009. godine.
"Kao što znate, moji izvještaji obuhvataju dešavanja tokom proteklih šest mjeseci. Obzirom da smo u oktobru imali opće izbore, Vijeće sigurnosti ću uopćeno informirati o izbornom procesu, uključujući i predizbornu kampanju i postizbornu situaciju u BiH. Negativni trendovi koje sam naveo u svom prethodnom izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a su, nažalost, bili još izraženiji u periodu koji je prethodio izborima i utjecali su na sveukupnu političku dinamiku u BiH. To je rezultiralo nastavkom stagnacije u provedbi reformi, a posebno u obliku sve izraženije provokativne retorike koja proširuje podjele, a kojom se koriste neki visokorangirani političari", kazao je Inzko.
Program 5+2
On navodi da će Vijeće sigurnosti, također, detaljno informirati o situaciji u vezi s programom “5+2” – ciljevima i uslovima za zatvaranje OHR-a, i o ograničenom napretku koji su postigli organi vlasti BiH u ispunjavanju ovih uslova tokom proteklih šest mjeseci.
Za naš portal prokomentirao je i obilje informacija o izbornoj krađi u BiH. Upitali smo ga da li je, kako se tvrdi, pokradena volja naroda.
"Nažalost, uprkos jasnim preporukama koje je prije četiri godine OSCE-ov Ured za demokratske institucije i ljudska prava dao u vezi s zakonskim i drugim izmjenama koje je potrebno donijeti kako bi se unaprijedio integritet izbornog procesa, stranke nisu osigurale donošenje ovih poboljšanja prije održavanja izbora. Znam da ima primjedbi i dijelim zabrinutost u pogledu broja prijavljenih nepravilnosti, uključujući i financijske prijetnje i podstrekivanje birača, probleme s biračkim odborima, neuredne biračke spiskove, probleme s prebrojavanjem glasova, te s dosad najvećim brojem nevažećih biračkih listića, za koje je Centralna izborna komisija BiH u svom izvještaju navela da ih je bilo više od pola miliona. Broj nevažećih listića se posebno ističe u poređenju sa malim procentom nevažećih listića na izborima u Hrvatskoj i Srbiji, ali i u Bavarskoj, gdje su nedavno bili izbori i gdje je nevažećih bilo samo jedan posto glasova. Jesu li birači u BiH zaista do te mjere drugačiji od birača u drugim zemljama", upitao je Inzko.
U svakom slučaju, on naglašava da Centralna izborna komisija sada treba detaljno i ozbiljno obraditi sve primjedbe i pritužbe koje se odnose na odvijanje izbornog procesa.
Inzka smo konfrotirali i s činjenicom kako lider HDZ-a Dragan Čović tvrdi da je predsjednik DF-a Željko Komšić uz pomoć SDA ušao u Predsjedništvo i da je izigrana volja Hrvata, te da najavljuje da se neće formirati vlast bez izbornog zakona. Upitali smo ga da li će reagirati ukoliko dođe do blokada.
Izbor članova Predsjedništva
"Način izbora članova Predsjedništva uređen je Ustavom BiH i Izbornim zakonom. Pravila koja su važila za opće izbore 2018. ista su ona koja su važila u prethodnim izborima. Što se tiče izmjena Izbornog zakona, moram još jednom reći da je za žaljenje što stranke na vrijeme nisu postigle dogovor o izbornoj reformi vezanoj za Dom naroda FBiH. Mogli su se naći dobri kompromisi i rješenja, ali nije bilo političke volje da se ovom pitanju ozbiljno pristupi. Sada je na bh. zvaničnicima i političkim strankama da nađu rješenje koje će omogućiti neometano formiranje vlasti. Nijedna politička stranka ne bi trebala raditi na blokiranju provedbe izbornih rezultata. Očekujem od svih stranaka da poštuju izborne rezultate nakon što oni budu proglašeni konačnim i da se suzdrže od poteza koji bi mogli spriječiti njihovo provođenje", naveo je Inzko.
Govoreći o diplomatskoj ofanzivi premijera Hrvatske Andreja Plenkovića u EU gdje obrazlaže slučaj "Komšić", Inzko je rekao "vidio sam neke kontroverzne izjave o budućem radu Predsjedništva".
"Međutim, mislim da je prerano i kontraproduktivno davati sud o tome hoće li novi sastav efikasno raditi. Treba im pružiti priliku. Općenito govoreći, očekujem ne samo od članova Predsjedništva, nego i od drugih izabranih zvaničnika da rade na unapređivanju političke stabilnosti i ekonomskog razvoja u ovoj zemlji i da u potpunosti poštuju zakletvu koju polože pri stupanju na dužnos", kazao je Inzko.
Članstvo u EU
Visoki predstavnik u BiH za naš portal je i obrazložio svoju izjavu datu evropskom komesaru Johannesu Hahnu da će preporučiti da se BiH da raniji kandidatski status pa i članstvo.
"Da, ja već dugo zagovaram tu ideju – rani status kandidata a tek kasnije članstvo, kada budu ispunjeni uslovi. Ljudima u BiH treba pružiti garancije da ova zemlja ide u pravom smjeru. To bi bio i pozitivan signal mladima koji tek počinju praviti planove za budućnost. Mislim da bi neka poglavlja, kao recimo ono koje se tiče vladavine prava, mogla biti otvorena čak i prije nego što zemlja zvanično dobije status kandidata. Nikada ne može biti previše vladavine prava i nikad nije prerano. Općenito, ova zemlja je postigla napredak na putu ka EU. Ustvari, bez obzira na teško političko okruženje, njene težnje ka članstvu u EU ostaju njen zacrtani cilj. Treba spomenuti da, nakon sto su predati prvobitni odgovori na Upitnik Evropske komisije, bh. vlasti sada rade na odgovorima na oko 650 dodatnih pitanja koja su pristigla u junu", zaključio je Inzko.
