Klix Studio
89

Ismar Volić: Matematika može poboljšati demokratiju, način glasanja u BiH je jedan od najgorih mogućih

A. L.
Profesor matematike na američkom Wellesley Collegeu Ismar Volić bio je gost novog izdanja Klix Studija. Govorio nam je o tome zašto je matematika bitna u životu svakog pojedinca i kako utječe na političke procese.

Kaže da u Sarajevo dolazi nekoliko puta godišnje, a da su povod za ovaj dolazak 15. Dani američke umjetnosti i nauka.

Upitali smo ga vidi li napredak u obrazovnom sistemu u našoj državi.

"Vidim, ali sve je lokalizovano i nema dovoljno kritične mase da nadvlada taj sistemski problem. Dvije stvari su meni refleksija na prethodne dane. Sve se više studenata uključuje na simpozije naše akademije. Druga stvar su profesori, oduševili su me. Toliko sam bio nadahnut i inspirisan, ja sam njima na kraju bio zahvalan. Optimista sam što se toga tiče, ali vidjet ćemo koliko će trebati vremena da se sistem promijeni".

Kaže da je matematika 'bauk' i u Americi, ali manje nego kod nas.

"Ono čega još nema je integracija matematike u društvenim naukama, posebno u politici i u odnosu građana prema demokratiji. To se odnosi i na američki sistem i kod nas", objasnio je.

Objašnjava da je najvažnija uloga matematike u životu kritičko razmišljanje.

"Ona predstavlja razmišljanje na logičan način, ne razmišljanje s emocijama. Kad se plasira neka informacija, da se ima navika da se vidi gdje je suština problema, ko mi daje informacije, kome ovo ide u prilog. Matematika 'ubija' emocije, ali na dobar način. Ona je izmišljena iz realnosti, iz svakodnevnog života. Kroz nju se objektivno suočavamo s problemom i rješavamo ga".

Kaže da je način glasanja u Bosni i Hercegovini, gdje se bira jedan pobjednik relativnom većinom, matematički jedan od najgorih sistema glasanja.

"Jedan od razloga je disperzija glasova. Kandidati koji su slični politički ili ideološki podjele glasove, niko od njih ne pobjeđuje i onda neki drugi kandidat pobijedi. Dat ću vam primjer iz mjesta gdje ja živim. Moj predstavnik u američkom domu naroda je pobijedio sa 23 posto dobijenih glasova zato jer su tri kandidatkinje koje su bile vrlo dobre podijelile glasove. Da se pita nas koji smo glasali za neku od te tri žene, mi bismo izabrali bilo koju od njih tri ispred njega. To je ta disperzija glasova. Također, Donald Trump je nominiran sa 44 posto glasova. Bolji glasački sistemi uzimaju to u obzir. Kod njih postoji prevencija disperzije glasova. Kad god pobijedi neko ko je dobio ispod 50 posto glasova, postoji opasnost da to nije volja naroda. Većina ljudi možda ne preferira tog kandidata. Ali, sistem matematički ne uzima dovoljno informacija od glasača da bi znao šta ljudi hoće dalje od njihovog prvog izbora. Ako se zna šta je vaš drugi ili treći izbor, onda se može preventivno spriječiti disperzija glasova", kazao je.

Objašnjava da je američki, elektorski sistem glasanja - katastrofalan.

"To je u momentu osnivanja Amerike imalo smisla, osnivači su napravili neki kompromis između interesa država i ideje da većinskom populacijom treba da se biraju predsjednici. Tu je dosta stvari upleteno, igralo je ulogu robovlasništvo itd. To je u momentu imalo smisla, ali sada apsolutno nema. Taj sistem može apsolutno dati pogrešnog pobjednika, onog kojeg većina ljudi nije željela", kazao je.

Objašnjava da matematika stoji iza svega i navodi dva razloga.

"Postoji jedna teorema iz 1907. godine. Bez nje Google ne bi postojao. Ona garantuje da će algoritam rangiranja Googleov konvergirati proces koji će se negdje zaustaviti i tako ćete vi dobiti vaše rezultate. Kad su Sergey Brin i Larry Page sjedili u podrumu Stanfordskog odsjeka za kompjuterske nauke 90-ih godina i izmislili Page rank algoritam, jedini razlog zašto je to uspjelo je ta teorema iz 1907. godine. Drugi primjer je Eulerova teorema. Ona stoji u pozadini enkripcije, odnosno kodiranja. Bez toga ne bismo imali mobilnu komunikaciju. Vi ako odete platiti račun online vaše informacije su kodirane, da ih niko ne može presresti ni uzeti. To počiva na toj teoremi", objasnio je.

Kazao je da poznavanje i učenje matematike donosi najbolje i najplaćenije poslove.

"Najuspješniji studenti ekonomije na mom fakultetu dobijaju najbolje poslove. Najbolje poslove dobijaju oni koji imaju najviše matematike u svom backgroundu".

"Matematičari su 'krivci' što je TikTok uspješan. Uspješan je zato jer ima bolji algoritam od naprimjer Twittera. Najviše ljudi koji rade u Googleu, Facebooku ili Appleu i ostalim velikim kompanijama su matematičari. Googleu i ostalim kompanijama treba njihov mozak. To su ljudi koji kreiraju algoritme", dodaje.

Volić predaje predmet matematika i politika i kaže da na taj način kroz matematiku želi spasiti demokratiju inspirisan primjerom Donalda Trumpa i Hillary Clinton kada je Trump zbog američkog izbornog sistema pobijedio Clinton iako je ukupno imao skoro tri miliona glasova manje.

Na pitanje da li politika zloupotrebljava demokratiju odgovorio je sa "kako da ne".

"Upravo zato što je matematika bauk i čim se ljudi nečega boje, to postaje politički alat koji političari vješto koriste. Izbaci se neka statistika koju mi ne propitujemo, iz nje se rađa emocija i to je odmah manipulativni alat. Političar naprimjer u Americi kaže 50 hiljada Meksikanaca prelazi granicu svaki dan. Kad neko to čuje, kaže sebi da je to veliki broj. To postane emocija. Taj broj naprimjer uopće nije tačan. Trebamo se postaviti racionalno prema tom broju. Odakle je to došlo, ko to broji, ko mi daje informaciju... Sve su to pitanja koja trebamo sebi postaviti".

Dodao je da nas matematika potiče da ne uzimamo stvari 'zdravo za gotovo'.

Osvrće se na svoj odnos sa Hillary Clinton.

"Hillary Clinton je dobila tri miliona glasova više nego Trump. Matematika bi stvarno mogla poboljšati demokratiju. Poenta je da matematika ne zna za stranku, politiku, ideologije... Hilary je završila moj fakultet i ove godine je otvoren Institut Hilary Clinton. Ja ću voditi istraživačku stranu tog instituta, imali smo zbog toga par sastanaka. Nekoliko puta smo razgovarali o Bosni i Hercegovini i Sarajevu. Kad sam joj rekao da sam iz BiH, odmah je reagovala", kazao je.

Kakva je uloga vještačke inteligencije u izbornim procesima?

"Iskreno, ne znamo još. Umjetna inteligencija je fantastičan alat. U obrazovnim sistemima je to jedno od gorućih pitanja. Ne možemo je zabraniti, ali morat ćemo je dosta mijenjati da bi ona postala koristan alat. Priča je otvorena. Umjetna inteligencija je loša u matematici. Osnovnu zna, ali čim se javni neka apstraktna misao, to ne ide. Dakle, ja barem imam posao još nekoliko godina", kazao je.

Gostovanje Ismara Volića u Klix Studiju možete pogledati direktno na našem YouTube kanalu kao i na portalu Klix.ba

Također, nas možete slušati i na Spotify, Apple Podcastu, Amazon Music i drugim platformama.