Istraživanje nadzora i zaštite zdravlja zaposlenika u FBiH s fokusom na bolesti ovisnosti
Istraživanje je urađeno u partnerstvu sa Udruženjem za prevenciju ovisnosti NARKO-NE i uz podršku Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine. Realizirano tokom ove godine, a obuhvaćene su 104 ustanove, kompanije i organizacije iz javnog sektora, privatnog sektora, nevladinih organizacija. Različitih su vrsta djelatnosti, procijenjenih kao relevantne za takvu vrstu istraživanja, i iz svih kantona u Federaciji BiH.
Pomoćnica direktora za medicinske poslove i voditeljica Sektora javnog zdravstva Zavoda za javno zdravstvo FBiH Aida Ramić Čatak kazala je na konferenciji za medije da su, sudeći po rezultatima, istraživanja te vrste potrebna za uvid u situaciju, a mogu poslužiti i kao osnova za buduća tematska ciljana istraživanja. Rezultati su dobra osnova za nastavak promotivno - preventivnih aktivnosti.
Prema njenim riječima, više od 80 posto ispitanika (poslodavca) izjavilo je da ima interes za daljnje sudjelovanje u programima prevencije u radnom okruženju i edukaciju zaposlenih. To je posebno važan podatak jer su na upitnik odgovarali većinom direktori, članovi visoko pozicioniranih rukovodnih tijela u organizacijama, kompanijama i ustanovama.
"Radna okruženja nisu samo mjesta na kojima radimo. To su mjesta na kojima boravimo značajan dio života, nisu dovoljno iskorištena kao resurs za zaštitu i prevenciju faktora rizika, kao i promociju zdravlja. Zemlje koje ulažu u promociju zdravlja radno aktivne populacije imaju velike koristi od prevencije bolesti, od unapređenja zdravlja zaposlenih, bolje produktivnosti same ustanove, kompanije i organizacije. Znači, dobivaju poslodavci, a velika korist je i za samu zajednicu - ključna je poruka, nastala iz rezultata istraživanja", kazala je prof. dr. Ramić Čatak.
Istraživanje je fokusirano na četiri bolesti ovisnosti (pušenje, konzumacija alkohola, droge i psihotropne supstance te kockanje i klađenje). Sudeći po rezultatima, dominira pušenje (54 posto), oko 15 posto navodi da je to konzumiranje alkohola, skoro dva posto psihotropne supstance, a oko pet posto kockanje i klađenje. U uzorku su zdravstvene ustanove, ustanove socijalne zaštite, organi uprave, NVO i udruženja, obrazovne institucije, te kompanije iz djelatnosti industrije, građevinarstva, trgovine i ugostiteljstva.
Izvršni direktor Udruženja za prevenciju ovisnosti NARKO-NE Amir Hasanović navodi da im je, među ostalim, namjera senzibilizirati i poslodavce o važnosti ulaganja resursa u zaštitu zdravlje zaposlenika u FBiH.
"Nije dovoljno omogućiti samo redovne sistematske preglede, koji su u obavezi, već i kreirati zdravo radno okruženje", kazao je.
Kako je kazao, svakom poslodavcu je u interesu da ima zdravog, produktivnog i uspješnog zaposlenika. I društvu sve to odgovara, jer takvi zaposlenici doprinose razvoju.
Ukazuje na važnost djelotvorne prevencije i pojašnjava da je to razvoj pravila na radnom mjestu koja definiraju šta je dozvoljeno, a šta nije, u koje vrijeme i na kojem mjestu... Takva pravila treba da važe za sve, kako za uposlenike tako i za članove uprave. Obuhvata i edukaciju, uposlenika i uprave.
"U selektivnoj prevenciji rade se specijalni programi za određenu grupu zaposlenika, koji su pod povećanim rizikom za razvoj bolesti ovisnosti. Treća je indicirana prevencija, gdje se već radi individualna podrška zaposlenicima, koji već pokazuju određene obrasce ovisničkih ponašanja, nije to još za tretmana, ali postoji određena potreba da se prilagodi program u kontekstu individualne podrške toj osobi", kazao je.
Diplomirana socijalna radnica Ileana Šnur-Muratagić kaže da su različiti razlozi posezanja za nekim od oblika ovisnosti poput stresa na poslu, porodični problemi, ali i loša ekonomska situacija.
"To su stvari o kojima se ne govori. Naš cilj nije da ikoga od zaposlenika diskriminiramo, nego da im pomognemo. Najvažniji je senzibilitet, i direktora i uposlenika odnosno čitave firme, da se to promijeni", kazala je.
Rezultati tog istraživanja dobra su osnova za analizu aktuelne situacije u pogledu nadzora nad bolestima ovisnosti zaposlenika kao i argument za definisanje prioriteta u planiranju i realizaciji budućih intervencija poboljšanja uslova rada i smanjenja potencijalnih bolesti ovisnosti zaposlenih.
