Istraživanje Selme Spahić: Kako riješiti problem saobraćajnih gužvi na Vogošćanskoj petlji
Selma Spahić je nedavno na Građevinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (UNSA) magistrirala na temu "Mikrosimulacija petlje Vogošća".
"Veliko opterećenje na Vogošćanskoj petlji te na cestama kojima se pristupa ovoj petlji je jedan od razloga velikih, svakodnevnih jutarnjih i popodnevnih saobraćajnih gužvi na ovoj lokaciji. S obzirom na to da se ovaj problem ne rješava već godinama, pojavila se ideja o potrebi identifikacije problema i pronalaska rješenja za njega", obrazložila je Spahić.
Istakla je još jednu stvar zbog koje se odlučila da se pozabavi spomenutim problemom.
"Problem stvara i postojeća saobraćajna infrastruktura jer su ceste dvotračne i nedovoljnog kapaciteta, ulazi i izlazi kružnih tokova su jednotračni dok su sami kružni tokovi dvotračni", napomenula je.
Upotreba vještačke inteligencije
Govoreći o metodama koje je koristila u istraživanju, naglasila je da je to podrazumijevalo korištenje i vještačke inteligencije.
"Podaci o saobraćaju dobijeni su snimanjem pomoću dronova. Videosnimci predstavljaju najvrednije izvore podataka o kretanju vozila, njihovom broju i tipu. Prikupljeni videomaterijal je obrađen primjenom napredne tehnike vještačke inteligencije u softveru DataFromSky kako bi se analizirale sve putanje kretanja vozila na snimljenom području te dobili potrebni podaci o broju vozila i njihovoj raspodjeli kretanja po smjerovima", istakla je.
Poslije toga, kako je navela Spahić, mikrosimulacijskim softverom PTV Vissim je modelirala postojeće mreže saobraćajnica na analiziranom području. Model postojećeg stanja je kalibriran tako da odgovara realnim uslovima odvijanja saobraćaja, a kako bi dobijeni rezultati bili vjerodostojni. Osvrnula se i na to zašto je analizirala i utjecaj Prve transverzale.
"S obzirom na to da se planira izgradnja Prve transverzale kojom će se omogućiti brz pristup autocesti iz centra grada, a čiji se priključak predviđa kod dvotračnih kružnih tokova, simuliran je i analiziran njen utjecaj", obrazložila je.
Nadalje, kako je konstatirala, samom izgradnjom Prve transverzale neće u potpunosti biti riješeni saobraćajni problemi na Vogošćanskoj petlji, pa je predložila i simulirala rekonstrukciju ove petlje.
S obzirom na to da nije poznat tačan broj vozila koja će koristiti Prvu transverzalu, kreirala je dva scenarija vezana za taj broj. Podsjetila je da se utjecaj Prve transverzale može jednostavno analizirati i s povećanim brojem vozila u budućnosti na osnovu izrađenog modela, tj. analiza se može proširiti na druge scenarije.
"Razmotrena su četiri modela priključka Prve transverzale - trokraka raskrsnica sa i bez semafora, dvotračni kružni tok i njegova modifikacija, znatno sigurniji turbo rotor", dodaje.
Najvažniji zaključci
U nastavku je izdvojila najvažnije zaključke do kojih je došla svojim naučnim istraživanjem. Naime, prema njenim riječima, najznačajniji problemi nastaju zbog lošeg projektovanja saobraćajnica i kružnih tokova s obzirom na to da su kružni tokovi dvotračni, a ulazi i izlazi kružnih tokova su jednotračni.
"Dakle, vozila koja se kreću unutrašnjom trakom kružnog toka nemaju zasebnu izlaznu traku, već se, zajedno s vozilima koja se kreću vanjskom trakom, isključuju u jednoj tački. Problem ovakvog slučaja je višestruk, i to u smislu propusne moći kružnog toka, saobraćajne sigurnosti ulaza i izlaza kružnog toka te nedostatka zakonske regulative o načinu korištenja ovakvog kružnog toka", napomenula je Spahić.
S jedne strane, kod jednotračnih ulaza i izlaza dvotračnih kružnih tokova postoji problem, kako je ukazala, propusnosti, tj. nastaju "uska grla", a s druge strane je narušena saobraćajna sigurnost zbog direktnog isključivanja vozila iz unutrašnje trake, uz istovremeno isključivanje vozila iz vanjske trake, što predstavlja najveći rizik za nastanak saobraćajne nesreće.
U razgovoru za Klix.ba je izdvojila tri kritične lokacija na kružnim tokovima Vogošćanske petlje.
"Prilikom analize je ustanovljeno da postoje tri kritična mjesta, a to su ulazi u kružni tok 1 iz smjera Rajlovca i sa autoceste te izlaz sa kružnog toka 2 prema centru Vogošće, a razmatrana su vremena putovanja između tih privoza", naglasila je.
Uradila je analizu vremena putovanja u postojećem stanju i prema mogućim rješenjima na spoju Prve transverzale kod Vogošćanske petlje, uzevši u obzir smjer od Rajlovca prema autocesti i Vogošći te iz smjera autoceste ka Vogošći. Time je konstatirala da izgradnjom Prve transverzale neće doći do značajnog poboljšanja odvijanja saobraćaja.
Nadalje, kako je naglasila, nijednim od simuliranih rješenja ne rješava se u potpunosti problem odvijanja saobraćaja, objasnivši zašto je došla do takvog zaključka.
"Nesemaforizirana raskrsnica, od svih simuliranih rješenja, daje najznačajnije skraćenje razmatranih vremena putovanja od 45 do 65 posto. No, ovakvo rješenje nije optimalno s aspekta sigurnosti zbog ukrštanja saobraćajnih tokova prilikom lijevih skretanja. Pri vrednovanju optimalnog rješenja, najveća važnost je upravo data saobraćajnoj sigurnosti, pa je prihvaćeno rješenje turbo rotora koji ima fizički odvojene vozne trake", ukazala je Spahić.
S obzirom na to da je utvrdila da se ni izgradnjom Prve transverzale ne bi riješili spomenuti problemi, kao i to da se optimalnim rješenjem ne bi spriječila saobraćajna zagušenja, na modelu s turbo rotorom na priključku Prve transverzale je simulirala proširenje dvotračnog mosta između dvotračnih kružnih tokova u četverotračni most.
"Ovim rješenjem, razmatrane vrijednosti vremena putovanja u prosjeku su za 12 puta manje nego u modelu postojećeg stanja, a uslovi za zagušenje se više ne javljaju i time su riješeni problemi odvijanja saobraćaja na ovom području. Implementacijom ovog rješenja bi se povećala propusna moć sadašnjih jednotračnih ulaza i izlaza dvotračnih kružnih tokova te ujedno povećala saobraćajna sigurnost ovih kružnih tokova", dodaje.
"Vidljive posljedice nepravilnog projektovanja"
Istakla je da se iz njenog master rada mogu uočiti sve posljedice nepravilnog projektovanja.
"Nažalost, zbog pogrešnog investiranja nadležnih institucija u neadekvatna rješenja, kakav je i analizirani slučaj, dolazi do stvaranja loših saobraćajnih uslova. Osim što se novac potroši na neprikladno rješenje, dodatno se utječe i na povećano vrijeme putovanja vozača zbog čekanja u dugim kolonama", navela je.
Poručila je da je besmisleno iznova ponavljati greške u izgradnji koje uzrokuju probleme u odvijanju saobraćaja, kakav je primjer dvotračnih kružnih tokova s jednotračnim ulazima i izlazima. Prema njenim riječima, nažalost, izgradnja takvih kružnih tokova nije neuobičajena u Sarajevu i ostatku Bosne i Hercegovine. Izdvojila je još jedan važan aspekt svog istraživanja.
"Kao još jedan od zaključaka ovog rada, istakla bih važnost primjene mikrosimulacijskih softvera prije izgradnje projektovanog rješenja. Naime, svako projektno rješenje bilo bi potrebno simulirati kako bi se ustanovilo kakvo je odvijanje saobraćaja, ne samo na toj mikrolokaciji, već i kakav utjecaj to rješenje ima na širu saobraćajnu mrežu, kako je to urađeno u ovom radu", navela je.
To bi ujedno bila i njena preporuka nadležnima - potrebno je analizirati širi aspekt saobraćajne mreže, odnosno istovremeno veći broj saobraćajnica i raskrsnica kako bi se dobili pouzdani rezultati.
Zbog izostavljanja ovog, kako je naglasila Spahić, jako važnog koraka, imamo pogrešnoa rješenja za čije se kasnije rekonstrukcije dodatno izdvajaju velike količine novca.
