Izbor članova Predsjedništva: Priprema li se teren da se bez promjene Ustava mijenja Izborni zakon?
Iako se Izborni zakon BiH često spominje u medijima važno je napomenuti da HDZ insistira, a što nije nešto novo, na promjeni načina izbora članova Predsjedništva. Da je to bila tema razgovora potvrdio je predsjednik Naše stranke Edin Forto.
Nikšić je nakon sastanka dao više detalja kazavši da su svi iznijeli svoje viđenje izmjena Izbornog zakona te da se govorilo o konkretnim rješenjima i prijedlozima.
"Čuli smo jedan prijedlog HDZ-a koji se dosta razlikuje od dosadašnjeg i koji je dosta konkretan. Naravno, i mi smo imali svoje stavove i prijedloge; sada je podijeljeno mišljenje da li ćemo ići u izmjene Izbornog zakona koje će podrazumijevati izmjene ustava što je nekakva naša pozicija, ali i HDZ-a; ili ćemo morati mijenjati samo izborni zakon bez ustava", kazao je Nikšić.
Spominjanje i opcije da se ide samo u izmjenu Izbornog zakona može djelovati i kao priprema terena da se u izmjene Izbornog zakona krene bez promjene Ustava, a za što će trebati prosta većina u oba doma Parlamenta BiH. Podsjetimo da je Dragan Čović prethodno u novembru 2023. godine kazao da izmjene Ustava BiH nisu realne.
"Ići ćemo s rješenjima koja možemo napraviti, a da ne diramo Ustav BiH, osiguravajući da niko ne bude prevaren. Dovoljno je bilo prevara i sada smo svjedoci da u biti ako neko prevari neki konstitutivni narod, prevario je Bosnu i Hercegovinu", rekao je Čović.
Šta je nagnalo Čović na ovakvu promjenu stava, možemo samo pretpostaviti.
Možda dvotrećinsku većinu za promjenu Ustava i nije toliko teško postići, koliko je teško ubijediti predsjednika SNSD-a Milorada Dodika da pristane na izbor sva tri člana Predsjedništva BiH kroz Parlament, ili elektorski. U tom smislu je i zanimljiva izjava Nikšića.
U Ustavu stoji da se članovi Predsjedništva biraju "neposredno". Jedan Bošnjak i jedan Hrvat iz Federacije i jedan Srbin iz Republike Srpske, tako da neposredni izbor kroz Parlament ili elektorsko biranje nije moguće provesti bez promjene Ustava.
Dodatni problem je da Dodik traži da predsjednik Republike Srpske bude ujedno i član Predsjedništva iz reda srpskog naroda.
Promjena samo Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na Predsjedništvo odstupala bi i od koalicionog sporazuma Trojke i HDZ-a.
"Hitno provesti, a najkasnije u roku šest mjeseci od uspostave vlasti na svim nivoima, ograničene promjene Ustava Bosne i Hercegovine i usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u skladu s odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ova mjera uključuje reformu koja će zaštititi kolektivna prava i individualna prava u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava (Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i domovi naroda)", stoji u sporazumu potpisanom u novembru 2022. godine.
Eventualna odluka da se ide samo u izmjene Izbornog zakona, a bez ograničenih izmjena Ustava BiH, odstupala bi od stava američkog državnog sekretara Antony Blinkena koji je u aprilu 2021. godine kazao da je potrebno izvršiti manje izmjene Ustava.
Dodatno, odustajanje od promjene Ustava značilo bi odustajanje od provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava, kako za Predsjedništvo tako i za Dom naroda BiH. U Ustavu bi ostala odredba da se za funkcije u Predsjedništvu BiH i državnom Domu naroda mogu kandidovati za direktan, odnosno indirektan izbor, samo Hrvati, Srbi i Bošnjaci.
Nakon sastanka u Mostaru nismo saznali kakav je to prijedlog dao HDZ. Međutim, HDZ je već 2022. godine progurao u Domu naroda BiH svoj prijedlog izmjena Izbornog zakona (bez promjena Ustava) u dijelu koji se tiče i izmjene načina izbora članova Predsjedništva BiH koji suštinski uvodi dodatne izborne jedinice u procesu izbora člana Predsjedništva iz reda Hrvata.
