Izbor Vukoje je Čoviću obećan i prije formiranja federalne vlasti: Pitanje koje pravi procijepe i u Trojki
Podjele i u Trojki
No, vlast u FBiH se sada nalazi u nezavidnoj poziciji jer osim opozicije, u posljednje vrijeme dobijaju otpor i iz redova svoje koalicije.
Političke turbulencije je uzburkao prvo Denis Bećirović, član Predsjedništva (SDP) koji je jučer otvoreno pozvao da se ne glasa za Vukoju. Potom je i ambasador BiH u Njemačkoj Damir Arnaut (NS) otvoreno i žestoko kritikovao lidera svoje stranke Edina Fortu te se obratio članovima stranke iz koje dolazi, pozvavši ih d ane glasaju za Vukoju, već da insistiraju na izboru, odnosno na više kandidata između kojih mogu birati.
Sve to je jutros komentirao čelnik NiP-a Elmedin Konaković, prozvavši i Bećirovića i Arnauta, uz čelnike SDA Bakira Izetbegovića i DF-a Željka Komšića da protivljenjem izboru Vukoje žele ostaviti državu bez Ustavnog suda.
(Ne)Izbor Vukoje je za Čovića crvena linija
Čoviću se svakako žuri, jer pitanje izbora sudije traje skoro godinu i po. Lider HDZ-a je samouvjeren da će proces ipak biti završen pozivajući se da je to ranije dogovoreno i to pred strancima. Ono na šta Čović evidentno aludira su pregovori koji su trajali prije samog formiranja federalne vlade još u decembru 2022. godine, kada je Čović na sto stavio pitanje izbora Vukoje, a partnerio iz Trojek su na to pristali, odnosno barem lideri stranaka Trojke.
Za HDZ i Čovića izbor Vukoje je crvena linija koja bi potencijalno mogla odrediti odnose između Trojke i HDZ-a. Nešto slično kao što se HDZ postavio prema svom starom partneru SDA prilikom potpisivanja Mostarskog sporazuma. I taj sporazum je potpisan pred strancima, kao što se sada Čović poziva da su stranci prisustvovali i dogovoru kada se govorilo o izboru sudije u Ustavni sud. SDA je prema tumačenju HDZ-a iznevjerila taj dogovor u vezi izbornog zakona i od tada je krenulo postepeno zahlađivanje odnosa.
U kontekstu Čovićevog stava da je priča o izboru sudije u Ustavni sud dogovorena davno, onda nije ni čudno što se kroz Komisiju za izbor i imenovanje insistiralo da na glasanje u parlament ide samo prvorangirani kandidat, odnosno Marin Vukoja.
Sada kada je ime Vukoje stiglo u parlament do imenovanja u Ustavni sud, gdje mandat traje do 70. godine života, ostalo je da se izjasni Predstavnički dom. Stranke vlasti su od imenovanja vlade imale tijesnu većinu. Izbor Vukoje će biti pravi test za odnose u Trojki. Naime, HDZ i stranke okupljene oko njih će neminovno glasati za Vukoju, tako će uraditi i zastupnici NiP-a, ali evidentno i Naše stranke. Jedino ostaje da se vidi da li će još neko osim Damira Mašića iz SDP-a glasati protiv. Mašić je davno istakao da neće podržati izbor Vukoje, a u međuvremenu imamo i otvoreni poziv Bećirovića, za kojeg se dugo veže priča da ima ambicije da preuzme SDP od naredne godine.
Ukoliko još neko iz SDP-a ili bilo koje druge stranke postupi kao Mašić, izbor Vukoje će biti skoro nemoguć.
Retrospektiva
Podsjetimo, Ad hoc radnu grupu koja je intervjuisala 10 kandidata (svi se izjasnili kao Hrvati) činili su Mladen Bošković (HDZ), Rasmim Smajlović (NiP) i Irfan Durić (NES) iz reda zastupnika te u ime udruženja sudaca FBiH Hakija Zajmović i Božana Banduka.
Kandidati su bodovani na sl način:
Marin Vukoja 46,5 bodova Sanela Goružanović-Butigan 45 bodova Ivo Rozić 43,5 bodova Mile Lasić 43 boda
Zvonko Mijan 40,5 bodova (inače dugogodišnji registrar Ustavnog suda BiH) Monika Mijić 39 bodova Zdravko Lučić 39 bodova Željka Marković-Sekulić 39 bodova Danica Šain 38 bodova Mario Šarić 37 bodova
Ova lista ad hoc komisije je kasnije dostavljena Komisiji za izbor i imenovanje Parlamenta FBiH, koju čini 11 članova i ta komisija je od 10 pristunih prošle sedmice glasala i sa devet glasova za i jednim protiv izglasala da se pred Predstavnički dom pošalje samo ime prvorangiranog kandidata.
Mbappeov govor tijela u tunelu Anfielda najbolje ilustruje kako su ga prihvatili saigrači u Realu
