Izetbegović i Kavazović obišli Tomašicu: Zlo koje se nikada više ne smije ponoviti
U ovoj masovnoj grobnici su do sada pronađeni posmrtni ostaci 430 žrtava proteklog rata, od toga 275 kompletnih tijela osoba bošnjačke i hrvatske nacionalnosti sa prijedorske općine.
Izetbegović i Kavazović su lokalitet obišli u pratnji direktora Instituta za nestale osobe BiH Amora Mašovića i Muje Begića, šefa forenzičkog tima na terenu.
Slike užasa iz Tomašice ovih dana su obišle svijet i iznova ga zapanjile razmjerama zločina koji su počinjeni u Bosni i Hercegovini tokom agresije i genocida od 1992. do 1995. godine.
Izetbegović je ovom prilikom kazao da bi svi koji odlučuju u BiH trebali da dođu i posjete lokalitet Tomašice i da se nadnesu nad jamom kako se ovakve stvari više nikada ne bi desile.
"Oni koji znaju za ovakva stratišta i jame, najmanje što mogu učiniti jeste da kažu gdje se one nalaze kako bi porodice našle svoj mir", kazao je Izetbegović. On je poručio da BiH treba biti mirna i stabilna i da ne smije biti slaba zemlja, odnosno da treba biti integrisana u evroatlantske integracije "jer je to garancija da se ovakvo nešto neće ponoviti".
Izetbegović je, govoreći o razmjerama zločina na prostoru Prijedora, kazao i da je to područje slijedeća zona po broju stradalih Bošnjaka nakon Srebrenice.
"Diljem BiH desio se genocid", rekao je naglašavajući da je u BiH dosad otrkiveno preko 500 raznih jama i masovnih grobnica. Kazao je da je nedavno gostujući na Univerzitetu u Cambridgeu, izjavio da je cijela BiH mezaristan, i da su se "zbog toga neki ljutili".
"Moramo učiniti sve da počinioci budu adekvatno kažnjeni. BiH nikad više ne smije biti slaba, jer slabost privlači agresore", poručio je član Predsjedništva BiH.
Reis Kavazović je kazao da se na ovom mjestu nalaze tijela Bošnjaka i Hrvata, i da bi na ovaj lokalitet trebali doći svi građani BiH bez obzira na nacionalnost.
On je prenio svoj utisak kako je ovaj zločin počinjen vrlo organizirano i da u tome nisu učestvovali pojedinci.
"Ovo su uradili ljudi koji nisu imali ništa od čovječnosti, no, moramo ići dalje, moramo razmišljati o budućnosti", kazao je Kavazović.
Reis IZBiH je kazao i da je kao čovjek poražen nakon što je vidio količinu počinjenog zla ovdje. Apelirao je, kad već nisu zaštićeni ovi ljudi, da "sada djelujemo humanitarno i da svi koji imaju informacije o zločinima, otkriju gdje su stratišta kako bi porodice našle mir".
Danas su na lokalitetu masovne grobnice Tomašica bili predstavnici porodica šehida iz Ključa, među kojma mnogi nisu mogli zaustaviti suze nad prizorima koje su vidjeli, kao i studenti Islamskog pedagoškog fakulteta iz Bihaća.
Inače. jučer je nakon pritiska javnosti lokalitet Tomašice posjetio načelnik Prijedora Marko Pavić, koji je poznat u javnosti po tome što je prošle godine zabranio obilježavanje godišnjice stradanja Prijedorčana tokom agresije na BiH.
Istražitelji će, kako prenosi ekipa Anadolije s terena, nastaviti sa iskopavanjima, a zvaničnici su obaviješteni kako bi veći broj mašina pomogao da se u ovim toplim danima što više posla uradi. Dosad je otkopano oko 7.000 kvadratnih metara najveće grobnice u BiH na lokalitetu Tomašice.
Najveći broj ubijenih civila
Iz Instituta za nestale BiH su ranije potvrdili da se na lokalitetu rudnika Tomašica nalazi najveći broj ubijenih civila u BiH. Svakodnevno bude pronađeno desetak novih posmrtnih ostataka.
Između ostalog, očekuje se pronalazak mještana Zecova, prijedorskog sela za koje se zna da je u njima ubijeno 17 djece i 15 žena.
Inače, ekshumacije na ovom lokalitetu rađene su i ranijih godina. Tako su 2004. godine ekshumirani posmrtni ostaci 26 žrtava, a 2006. godine deset žrtava.
Također, na lokalitetu Jakarina Kosa 2002. su pronađeni posmrtni ostaci 373 osobe za koje se vjeruje da su prethodno bile u rudniku Tomašica. Ove dvije grobnice povezane su na temelju DNK analize, jer su dijelovi tijela ubijenih civila pronađeni na obje ove lokacije.
Sada se pouzdano može govoriti da su na lokalitetu Tomašice bili posmrtni ostaci najmanje 800 osoba, a na osnovu izjava svjedoka, vjeruje se da je tu bilo zakopano i do 1.000 žrtava, što treba potvrditi nastavak iskopavanja.
Uz žrtve su pronađeni i dokumenti - lične karte, propusnice za kretanje po teritoriji tzv. srpske republike BiH, pasoši, svjedočanstva, fotografije, sitan novac i drugi lični predmeti. Prema dokumentima, kako je ranije potvrđeno iz INO BiH, može se reći da je riječ o civilima bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.
Uglavnom je riječ o stanovnicima Prijedora i okolnih mjesta, gdje je bilo najviše stradanja, to su: Rizvanovići, Čarakovo, Sredice, Bišćani i sam centar grada, kao i logori Keraterm i Omarska.
Neke od žrtava su ubijene na kućnom pragu, nije bilo bitno je li riječ o muškarcima, ženama, djeci i starcima. Drugi su odvedeni u koncentracione logore gdje su mučeni, ponižavani, pretučeni do smrti ili strijeljani.
Forenzičari su na mjestu iskopavanja ostataka civila Bošnjaka i Hrvata na lokalitetu Tomašica pronašli čahure metaka automatskog oružja, što implicira da su neke žrtve bile likvidirane u ili iznad jame.
Dvogodišnja istraga i šutnja mještana
Institut za nestale osobe (INO) je godinama znao za grobnicu u Tomašici, ali ne i tačno mjesto. Otkopavanjima je prethodila istraga koja je trajala više od dvije godine.
Dvije osobe srpske nacionalnosti su pomogne istražiteljima da pronađu grobnicu. No, oni koji žive u blizini Tomašice tvrdili su da o tome ne znaju ništa, a prije nego što je iskopavanje počelo, prenijeli su mediji, tu su čobani mirno čuvali ovce.
Članovi udruženja žrtava i porodice nestalih smatraju da ovo stratište nedužnih ljudi treba obilježiti na odgovarajući način, a pojedini su mišljenja da na ovom lokalitetu treba biti otvoren memorijalni centar.
Na području Prijedora još uvijek se traga za velikim brojem žrtava agresije i gencida u BiH. Prema evidencijama, riječ je o između 1.000 i 1.200 žrtava. Do sada je ekshumirano 2.008 žrtava. Porodice žrtava događaje u Prijedoru '90-ih nazivaju etničkim čišćenjem i genocidom.
Haški sud osudio je 16 bosanskih Srba na ukupno 230 godina zatvora za zločine počinjene na području Prijedora.
Do sada je najveća otkrivena masovna grobnica bila Crni Vrh u istočnoj Bosni, u kojoj je pronađeno 629 tijela. U BiH se još traga za više od 8.000 osoba ubijenih tokom agresije.
