Između ekonomije i sigurnosti: Hoće li Srbija preuzeti vojne kompanije iz Republike Srpske?
"Predstavnici Srbije i predstavnici Republike Srpske, i ovih kompanija, formiraju jedan tim koji će napraviti analizu stanja, sa čim se raspolaže, u kakvom je stanju oprema, u kakvom su finansijskom stanju i u tom dijelu ćemo dalje razgovarati kako i na koji način sarađivati", kazao je Mitrović prije mjesec dana.
Za takav korak vlasti entiteta su prethodno pripremile teren usvajajući u Narodnoj skupštini RS-a u decembru 2023. godine Zakon o proizvodnji naoružanja i vojne opreme RS-a koji omogućava stranim kompanijama udio od 49 posto vlasništva, osim ako Vlada ne odluči drugačije.
Zakon o proizvodnji naoružanja i vojne opreme Bosne i Hercegovine usvojen je u državnom Parlamentu još 2004. godine, a na osnovu Sporazuma o prenosu nadležnosti iz oblasti odbrane na Bosnu i Hercegovinu. On ne daje mogućnost da strane kompanije uđu u vlasništvo domaćih kapaciteta namjenske industrije.
Poslanik u Narodnoj skupštini RS-a Alija Tabaković (SDA) rekao je za Klix.ba da Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a nije osporio entitetski Zakon o naoružanju.
"Mi smo to analizirali. Nismo našli ni jednu odredbu koji bi bio u sukobu s državnim zakonima. Ulaganje veta Kluba Bošnjaka nema osnova. Ali i da jeste protiv zakonu, mi više nemamo sedam delegata iz probosanskih stranaka koje bi pokrenule apelaciju prema Ustavnom sudu, odnosno apelaciju za ocjenu ustavnosti. Tu mogućnost imaju članovi Predsjedništva itd", rekao je Tabaković.
Državne ili privatne kompanije iz Srbije?
Poslovni savjetnik i ekonomski analitičar Zoran Pavlović za Klix.ba je rekao da je predviđeno da u vlasništvo kompanija iz RS-a uđe Državno preduzeće za promet naoružanja iz Srbije (SPDR).
"To je državna kompanija koja je u bivšoj Jugoslaviji bila zadužena za sve što je vojno industrijski kompleks. Oni su s jedne strane trgovci koji koordiniraju vojno industrijski kompleks, a s druge su firma koja ulaže u proizvodnju", rekao je Pavlović.
Istakao je da Vlada RS-a ranije nije prišla fabrikama namjenske industrije na adekvatan način, koji je primijenjen u Federaciji koja je sačuvala svoje kapacitete.
"Republika Srpska to nije prepoznala kao put i način da se ostvaruju dodatni prihodi u budžetu. Onda je počela da razmišlja da poveže kompanije sa srbijanskom firmom koja se bavi naoružanjem i vojnom industrijom kako bi praktično postali sastavni dio programa koji razvija Srbija. Osnovna stvar je da je menadžment jedna priča, vlasnici su druga priča, a kod nas to nije odvojeno u ovom smislu da vlasnik (RS) kontroliše i postavlja najbolje ljude za upravljanje bilo kojom kompanijom", kazao je Pavlović.
Po njegovim informacijama sporazum između dvije strane još uvijek nije postignut.
Vojno-politički analitičar Berko Zečević za Klix.ba je objasnio da je u pitanju proces koji će duže trajati.
"To je proces koji će trajati više mjeseci. Tu nema dileme, sada traje borba 'a gdje sam ja tu'. Jedno je priča o nacionalnim interesima, a kad dođe na procjenu vrijednosti onda se poteže to pitanje. Balkanski koncept", rekao je Zečević.
Kapaciteti vojne industrije RS-a
Zečević je objasnio o kakvim kapacitetima raspolažu spomenute kompanije u Republici Srpskoj. Istakao je da "Orao" nije u teškoj situaciji. Obavlja poslove remonta turbomlaznih motora.
"Orao je uspio da sačuva svu svoju opremu. Premjestili su je iz Rajlovca u Bijeljinu. Formirali su novu organizaciju. Imali su u jednom periodu poslova koji su bili konjukturni za njih", istakao je Zečević.
Kosmos je bio specijaliziran za remont protivavionskih, elektronskih sistema kod protivavionskih raketa i radara.
"Bio je glavni zavod bivše Jugoslovenske narodne armije (JNA). Međutim, raspadom Jugoslavije i JNA praktično on se i dalje može samo orjentirati na održavanje onih sistema koji su bili porijeklom iz Rusije", rekao je Zečević.
Istakao je da je po njegovim informacija jedan dio firme već privatizovan. Fabrika motora specijalne namjene na Palama ranije je bila dio koncerna Famosa.
"Oni su radili zanimljive stvari, kad govorimo o cjelini, a ne samo o toj tvornici. Radili su transmisije, motore za Mercedes. Rađeni su oklopni transporteri. Imajući u vidu da je došlo do prekompozicije interesa za sasvim drugačija vozila. Mercedes je zabranio da se mora koristiti njihova licenca za rad na ovom prostoru. Oni su imali izvanrednu opremu. Otišli su ljudi, prošlo je 30 godina od rata. Pitanje je kako su održavane te mašine", kazao je Zečević.
Šta dobija Srbija, a šta RS?
Tek unutar par godina postoji interes Vlade RS-a da ojača vojnu industriju. Istakao je da bi ulaskom Srbije u vlasništvo spomenutih kompanija RS bi dobila mogućnost da zaposli ljude.
"Također firme u RS-u bi dobile poslove. U svom sastavu vojska Republike Srbije ima značajan broj sredstava koji su ruskog porijekla, odnosno koji potiču od JNA, a njoj nedostaje jedan takav zavod kao što je Kosmos. Ti zavodi su bili koncipirani za JNA. Nisu bili duplirani kapaciteti", istakao je Zečević.
Kada se raspala Jugoslavija, dio tih resursa se povlačio sa JNA.
"To nije jednostavno prebaciti. Dobar dio opreme je često bila instalirana vani i dobar dio je propao. Srbija bi mogla da koristi resurse koji su očuvani u Banjoj Luci što se tiče remonta ovih sistema. Pošto u svom sastavu imaju protivavionske rakete iz Sovjetskog saveza. Mogu da remontuju ruske radare. Ljudi u Banjoj Luci su veoma stručni, tu nema dileme. Imate majstore, pitanje je samo ima li mlađih stručnjaka", rekao je Zečević.
Naglasio je da Srbija radi na proizvodnji novih oklopnih transporter.
"Za njih treba masa stvari. Da vrši remont svojih tenkova, T-72 ili M-84. Tvornica na Palama može da posluži izvanredno", kazao je Zečević.
Istakao je da Srbija nije mogla do sada da ulazi u vlasništvo vojnih kompanija iz RS-a sve dok nije usvojen novi zakon o vojnoj industrije od Vlade RS-a.
"Omogućeno je da se angažuju strani partneri i države. Da oni mogu da kupuju tvronice posebne namjene. Postoji zakon na niovu Bosne i Hercegovine koji to ne omogućava. Mislim da su ta dva zakona u sukobu", rekao je Zečević.
Sigurnosno pitanje
Na pitanje postoji li bilo kakav sigurnosni rizik za Bosnu i Hercegovinu ako bi Srbija zaista ušla u vlasništvo kompanija iz RS-a, Zečević je odgovorio potvrdno.
"Zakon na nivou države omogućava mehanizme nadzora, čitav niz. Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH je nadležno za odobravanje i izdavanje dozvola za razvoj bilo kakvih proizvoda dvojne namjene, vojne i civilne. Istovremeno, oni pregledaju svaki ugovor koji sklopi bilo koja firma. Isto daju odobrenje za izvoz", kazao je Zečević.
Postoji i odjeljenje za proizvodnju koje vrši inspekciju onoga što se dešava u tvornicama.
"To nije bilo moguće do sada da imate takav slučaj. Sada se javlja taj presedan. Imat ćete u okviru BiH da druga država može da otkupi, da ima svoju vojnu fabriku u BiH. To nije predviđeno našim zakonom. To može dovesti do toga, hipotetički govorim, Srbija može poslati deset tenkova na reparaciju, pet ili deset helikoptera, može poslati protivavionske rakete da izvrši njihovo usavršavanje. Da oni ostanu u RS-u. Postoji jedan segment da se uvlači u sigurnosni aspekt strani faktor koji nije pod kontrolom vlasti, a sve legalno", rekao je Zečević.
