Između preporučujemo i preporučit ćemo: Da li je lobiranje zamaskiralo nedostatak stvarnog napretka BiH
Da je "preporučujemo" plod lobiranja i politike balansiranja Evropske unije, a ne rezultat rada aktuelne vlasti indirektno je potvrdio i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković.
"Ta famozna riječ preporučujemo, oko koje smo se mi do zadnje minute pokušavali boriti sa EU, i dobili smo to preporučujemo, a ne preporučit ćemo famoznu riječ, zapravo da je to proces koji veoma brzo, brzo došao do Bosne i Hercegovine", kazao je Konaković.
Analitičar Adi Ćerimagić je u razgovoru za Klix.ba kazao i da je to proizvod želje EU da zadovolji sve strane - bh. političare, ali i Vijeće EU u kojem trenutno ne postoji volja za otvaranjem pregovora s BiH.
Lingvističke vratolomije
Kasnije se Konaković obrušio na novinare koji su primijetili da je predsjednica Evropskog Vijeća Ursula von der Leyen kazala kako "će pregovori biti otvoreni onda kada budu ispunjeni uslovi za to, odnosno kada se postigne neophodan stepen usklađenosti s kriterijumima EU".
Iako je Konaković krivca tražio u novinarima, zbrku je zapravo napravila Evropska komisija, koja je kasnije korigirala svoj izvještaj, a prvobitno na svim kanalima komuniciranja objavila da "će preporučiti", a ne da već jeste.
Uistinu u izvještaju stoji termin u budućem vremenu, no u Komunikaciji koja je poslata Vijeću EU iz EK navedena je uslovna preporuka, baš kako je Ursula von der Leyen kazala u svojoj izjavi. To možete pročitati na fotografiji ispod.
Uprkos preporuci za "uslovno otvaranje pregovora", koja bi trebala potaknuti vlasti da napokon pristupe provođenju bitnih reformi i uz spremnost EU-a da ubrza proces proširenja, izvještaj ukazuje na izbjegavanje vlasti Bosne i Hercegovine da donose ključne zakone za vladavinu prava.
Samo je mali broj zakona usvojen u nezadovoljavajućoj verziji. Bosna i Hercegovina nije ispunila ni osam uslova za uslovni kandidatski status" koji je EU dodijelila u decembru prošle godine.
Od naše zemlje se tražilo i preduzimanje odlučnih koraka za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije gdje nije zabilježen nikakav napredak, što se jasno navodi u izvještaju.
Ključni zakoni nisu usvojeni
Jedan od uslova je bio prihvaćanje zakona o sprječavanju sukoba interesa, koji nije odobren ni na nivou Bosne i Hercegovine ni Federacije Bosne i Hercegovine.
Dodatno, nedavne izmjene tog zakona u Republici Srpskoj su rezultirale čak koracima unazad. Također, propustilo se usvajanje dva sveobuhvatna zakona o pravosudnoj reformi, a to su novi Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću te Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine, što je također među osam uslova za stjecanje kandidatskog statusa.
Upravo je neusvajanje ovih zakona vjerovatno glavni razlog za odgađanje pregovora do marta. Politički analitičar Adi Ćerimagić je za Klix.ba kazao da je neusvajanje reformskih zakona "jako" utjecalo da pregovori budu odloženi do marta".
"Rekao bih da je uticalo značajno jer smo s jedne strane imali EK koja iz 14 prioriteta izvlačila određene zakone i strategije i razgovarala s vlastima u BiH i dobivala je zeleno svjetlo da bi do tih stvari moglo doći. I onda kada imate situaciju da ono što je obećano, ne budu ispunjeno, to sigurno ugrožava i poziciju EK prema zemljama članicama koje su im dale mandat da se time bave. Kada dođete s nezavršenim poslom, onda je puno teže", kazao je Ćerimagić.
Šef delegacije EU je između redova također potvrdio da je to razlog za ovakvu odluku Evropske komisije, kazavši da je "Komisija smatrala da je potrebno učiniti više na reformskoj agendi".
U izvještaju se također navodi kako stalni nedostatak napretka u borbi protiv organiziranog kriminala u Bosni i Hercegovini izaziva ozbiljnu zabrinutost.
Teško je očekivati značajan napredak u sljedeća četiri mjeseca, s obzirom da takav progres nije postignut tokom proteke četiri godine, odnosno od 2019. godine kada je EU u svom Mišljenju postavila 14 ključnih prioriteta, od kojih je Bosna i Hercegovina do danas u potpunosti zadovoljila samo jedan.
