Izvještaj Christiana Schmidta pred Vijećem sigurnosti UN-a: Žestoke kritike uputio RS-u, ali i vlastima u FBiH
Na samom početku izvještaja, Schmidt napominje na brojne secesionističke akcije vlasti u entitetu Republika Srpska, a posebno ističe predsjednika RS Milorada Dodika.
"Vladajuća koalicija u RS-u, koju prevodi SNSD, nastavila je provoditi secesionistički program s upornim napadima na Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH. Suđenje predsjedniku RS Miloradu Dodiku i vršitelju dužnosti direktora Službenog glasnika RS Milošu Lukiću zbog krivičnog djela nepoštivanja Odluka Visokog predstavnika kako je propisano Krivičnim zakonom BiH također je korišteno u tu svrhu. Potkopavanje države, njenih ovlasti i institucija ostalo je element secesionističkog programa, kao i inflamatorna i nacionalistička retorika. Sjednice Narodne skupštine RS (NSRS) održane 28. i 29. marta 2024. ilustrativne su u tom pogledu", navodi Schmidt.
Napomenuo je na odluke koje je NSRS donijela na ovim sjednicama, odnosno donošenje zakona o neprovođenju odluka visokog predstavnika na teritoriji RS, prijašnjih i aktuelnih, te o donošenju Izbornog zakona RS. Schmidt je posebno izdvojio ovaj zakon kao problematičan.
"Nacrt Zakona o izborima RS, koji se trenutno nalazi u fazi javne rasprave prije konačnog glasanja, ima za cilj stvaranje paralelnog izbornog okvira za RS dok preuzima odgovornosti od Centralne izborne komisije BiH. Kao takav, jasno krši Izborni zakon BiH i Ustav BiH", istakao je visoki predstavnik u BiH.
Pored toga, Schmidt je kao problematičan naveo i Zakon o stranim agentima te vraćanje klevete u Krivični zakonik RS. Kritikovao je i retoriku koja dolazi od vlasti u RS-u.
"RS vladajuća koalicija također koristi govor mržnje i prijetnje kako bi ušutkala kritičke glasove, pri čemu je predsjednik RS Milorad Dodik najglasniji u tom pogledu. Kao ilustracija ove retorike, tokom svog govora NSRS-u krajem marta, prijetio je fizičkim nasiljem opozicionom zastupniku.
Dan kasnije, kampanja klevete protiv istog tog zastupnika nastavljena je u njegovom rodnom gradu. Predsjednik RS-a također je omalovažavao sve vođe opozicijskih stranaka koji su odbili podržati njegov program u NSRS-u, nazivajući njihovo postojanje sramotom", kritikovao je Schmidt.
Dalje, spomenuo je i nastavak kampanje negiranja genocida u manjem bh. entitetu, te jedan dio svog izvještaja odvojio i za situaciju u Srebrenici. Tu je naveo kako je odluka o promjeni imena ulica u ovom gradu posebno loša za pomirenje i saradnju između Bošnjaka i Srba.
"Još jedna tema koja dijeli stanovnike došla je s inicijativom za preimenovanje ulica bez jasnih i transparentnih procedura, uključivanjem bošnjačkih predstavnika u rad komisije ili direktnim uključivanjem građana općenito. Unatoč uvjeravanjima gradonačelnika Srebrenice da proces nije protiv Bošnjaka, smatra se izrazito neispravnim. 15. aprila 2024., većina Srba u Općinskom vijeću Srebrenice usvojila je promjene imena ulica. Bošnjački predstavnici napustili su sjednicu. Smatrali su inicijativu usmjerenu protiv bošnjačke zajednice u Srebrenici i podijelili svoja gledišta s predstavnicima međunarodne zajednice. Veoma mi je žao što nije bilo znakova poštovanja, uključujući sjećanje na žrtve genocida", istakao je Schmidt.
Jedan dio je visoki predstavnik u BiH odvojio i za napade na povratnike u entitetu RS, ali i u FBiH.
Naveo je primjere napada u Vozući, Tumarama, Stocu, Višegradu, Vlasenici, Srebrenici i Mostaru, a posebno je izdvojio slučaj iz Dervente, gdje je hrvatski povratnik napadnut u oktobru 2023. godine, a mjesec dana kasnije je podlegao povredama. Schmidt je žestoko kritikovao vlasti u oba entiteta u pogledu ovih napada te zatražio veći stepen zaštite za povratnike u cijeloj BiH.
Što se tiče situacije u Federaciji BiH, Schmidt je kritikovao vlasti u pogledu njegovih amandmana iz maja 2023. godine, koji su trebali biti tranziciono rješenje. Podsjetio je da su vlasti imali rok od godinu dana da donesu novi amandman koji bi predstavljao trajno rješenje, ali da nije došlo ni do rasprave. Zastupnici u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH dobili su kritiku zbog samo pet sjednica u periodu od novembra 2023. godine do aprila 2024. godine, koji obuhvata Schmidtov izvještaj.
Kritika je stigla i zbog neimenovanja sudija u Ustavni sud Bosne i Hercegovine, ali i u Ustavni sud FBiH. Podsjetio je na ustavnu ulogu Parlamenta FBiH u imenovanju na obje pozicije, koje sada već čekaju skoro dvije godine.
Ipak, vrijedi istaći da su pohvale dobile vlasti na nivou BiH zbog donošenja važnih EU zakona (Zakon o sprečavanju sukoba interesa i Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti), dok su vlasti u kantonima u FBiH dobile pohvale zbog usvajanja budžeta za 2024. godine.
Važno je istaći da je u svom izvještaju Schmidt pronašao mjesto i za situaciju s BHRT-om i javnim servisom u BiH. Napomenuo je da se RTV taksa ne naplaćuje u velikom dijelu Hercegovine, te da RTRS kao dio javnog servisa u BiH uopšte ne uplaćuje novac BHRT-u. Naveo je i da još nije riješen problem između BHRT-a i FTV-a za stabilno finansiranje, mada je pohvalio potpisivanje novog ugovora o naplati RTV takse s Elektroprivredom BiH.
Za kraj izvještaja, Schmidt je izdvojio i napade na novinare u entitetu RS. Također, osvrnuo se i na misiju EUFOR Althea, kao "od najveće važnosti za mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini."
Nije baš sve crno: Zmajevi osigurali mjesto u trećem šeširu na žrijebu kvalifikacija za SP
