Jasmin Imamović: Treći entitet bi doveo do raspada BiH, SDP zna put za izlazak iz opasne krize

Prvi čovjek Tuzle izražava nadu da će građani, prije nego što država potpuno propadne, progledati.

"U ratu su mnogi prolili svoju crvenu krv, da bi krv nacionalnih vođa postala plava. Građani BiH robuju i robovat će tim korumpiranim, neodgovornim i oholim ljudima, sve dok se ne sjete svi izaći, istrčati na izbore i glasati za promjenu postojeće paradigme. Koji je pojedinac važniji od države BiH, ko je to važniji od svih građana zajedno, ko je važniji od žrtava agresije, žrtava opsada naših gradova, od žrtava genocida? Ko je to važniji od istine i pravde, od prošlosti, sadašnjosti i budućnosti BiH? A građani koji ne pristaju biti u korpusima? Neki pokreću vlastite biznise, neki se bave umjetnošću ili se bave svojim zanatima, gledaju svoja posla, čuvaju svoj individualitet ali ipak, bez imalo svoje krivice, budu dovedeni u situaciju da im sve može biti uništeno zbog propusta onih koji su na vlasti", nastavlja Imamović.

U sektoru biznisa je davno došlo do reintegracije BiH i harmonizacije odnosa među različitim firmama, smatra Imamović, naglasivši da ljudi u realnom sektoru nemaju nikakvih nacionalnih ili teritorijalnih predrasuda.

"Isto je u kulturi i sportu. Navijačke grupe ne obraćaju pažnju na nacionalnost svog golgetera. Privatne firme žele profit, sportski klubovi pobjedu, umjetnici dobro umjetničko djelo, radnici žele dobru platu, ljudi žele sreću na poslu, u ljubavi i dobro zdravlje ali šefovi tzv. nacionalnih korpusa, ne dopuštaju građanima da se direktno i horizontalno povežu, da izađu izvan granica 'korpusa' i žive normalan život. Građani iz oba entiteta i svih kantona su željni zajedničkog druženja i zajedničkog rada, jer svi imaju slične strahove i želje", smatra Imamović.

Građani su željni normalnosti

Prema njegovom opažanju, građani su željni normalnosti. Za razliku od njih, kako navodi, nacionalne vođe žele vlast, koju ne mogu imati dok ne uspostave, a zatim i suprotstave "nacionalne korpuse".

"Osim vlasti, neki među njima žele ogromno lično bogatstvo i nedodirljivost. Komandanti nacionalnih korpusa žele i to da pravosuđe sudi svima, osim njima. Ako sude građanima, nema veze. Ako sude njima, onda će ih optužiti da mrze cijele nacije i vjere, jer vođa je i nacija i vjera. U želji za totalitarnim vladanjem oni su doveli do politizacije svega. Krupne ribe iz svoje stranačke vojske zadovolje krupnim funkcijama, sitnije ribe sitnijim, tako da imamo politizaciju skoro svega. Stranačka podobnost je potpuno potisnula kompetentnost. Zdravstvo je u tolikoj mjeri politizovano da se samo vode bitke oko toga ko će predvoditi zdravstvene fondove, jer korumpiranima je važno gdje su pare, važno im je i ko vodi kliničke centre i klinike, a ne kakav će biti kvalitet zdravstvene usluge", stava je Imamović.

Politizacija je, kako kaže, dovela do toga da su dominantnije teme funkcije, nego život i zdravlje pacijenta.

"Dok se ne dogodi depolitizacija i racionalizacija zdravstva, pacijenti će gubiti živote iako su još dugo mogli živjeti. Slično je i u obrazovanju. Sad je odjednom postalo važnije iz koje će stranke biti direktor srednje ili osnovne škole, nego kako će nam biti obrazovana i vaspitana djeca. Broj državnih i privatnih fakulteta je toliko narastao, da više niko ne može iskontrolistati ispravnost diploma koje izdaju. O kvalitetu nastave da i ne govorim. Ljudi medicinu i pravo studiraju na privatnim fakultetima. Sadašnji studenti tih fakulteta će sutra biti ljekari i sudije. U armiji ministara samo je važno ispred koje stranke i kojeg 'nacionalnog korpusa' ta ili taj dolazi. Često su ministri pripravnici. Nacionalni korpusi podjednakom snagom vuku na različite strane, pa imamo nekretanje, voda ne teče, nego se pretvara u mutnu i nezdravu žabokrečinu", naglašava Imamović.

BiH kao zemlja propuštenih prilika

Za Bosnu i Hercegovinu kaže da je zemlja propuštenih prilika i to od onih koje ih nisu smjeli propustiti, kojima nije bio potreban nikakav napor da urade posao radi kojeg su izabrani, odnosno posao koji su po ustavu i zakonima morali uraditi.

"Možda bi i uradili to što su u ime zakona i morala, u ime istine i pravde, morali uraditi, da se boje da će biti kažnjeni. Ali, oni vjeruju da su nedodirljivi i da mogu raditi što god hoće, mogu čak i propustiti historijsku priliku da BiH i posebno Bošnjaci, dočekaju pravdu. Kada se takvi propusti i tolike šanse propuste namjerno ili grubim nemarom ili neznanjem i nesposobnošću, tada razbijači Bosne i Hercegovine dobiju krila i krenu u separatizam, sijanje straha, rode im se ambicije za cijepanje države, pa i za onemogućavanje izbora. Mladi ljudi odlaze iz BiH, ne odlučuju se na formiranje porodica, rađanje djece, odgođene su mnoge ranije započete direktne strane i domaće investicije, cijene rastu, povećava se broj korisnika narodnih kuhinja, svi zajedno se bojimo rata, masovne korupcije, nepravde i nova nesigurnost dovodi građane u stanje kolektivnog straha od budućnosti. Veliki broj građana smatra da država ide krivim smjerom, da je sve slabija i da nije u stanju da ih zaštiti.Vlada beznađe", dodaje Imamović.

Aktuelna politička kriza u značajnoj mjeri se generira neuspješnim pokušajima reforme Izbornog zakona. Upravo su te izmjene dovele do političkih blokada, a naš sagovornik se u nastavku razgovora osvrnuo na cjelokupan proces, uz isticanje adekvatnog rješenja.

"Krizu je započeo Milorad Dodik prošle godine. Tada je kao povod naveo nametanje od bivšeg visokog predstavnika u BiH Zakona o zabrani negiranja genocida. Smeta mu što se ne smije negirati genocid koji se dogodio. A znamo da je negiranje pravosnažno presuđenog genocida ozbiljna prijetnja novim genocidom. To radi bezobrazno, nepošteno i siledžijski, zato što mu se može, zato što nadležni organi ove države nisu uspjeli obnoviti tužbu protiv Srbije, pa se on i niko u Srbiji, više ničega ne boje. Digao je glavu i postao radikalan tek kada je vidio da su rokovi prošli i da on i Dragan Čović imaju dovoljno ruku i funkcija da blokiraju BiH. Sad svi optužuju Dodika i Čovića koji je uz njega, što je logično, ali nije logično da niko ne optužuje one koji su Dodiku i Čoviću svojom neodgovornošću i nesposobnošću to omogućili. Postoje opozicione stranke koje na to upozoravaju, ali im je teško prodrijeti do medija i šire javnosti. Kada šira javnost sazna, tada za BiH bude kasno", ističe Imamović.

Dodikovo kreiranje stanja krize

Za Dodika kaže da je odavno htio stvoriti stanje krize, tražeći nešto radi čega je kao ljut, a da bi nakon toga počeo poduzimati mjere usmjerene ka separatizmu, stvaranju oružanih snaga suprotno Zakonu o oružanim snagama BiH i tako dalje.

"Oštra reakcija međunarodne zajednice i pogotovo agresija Rusije na Ukrajinu, u tome su ga omeli. Znamo šta je uradio Putin uz pomoć separatista u Ukrajini i jasno je da nešto slično neće biti dopušteno Dodiku da uradi u BiH. U svemu tome Čović mu ne prigovara, naprotiv, on je neprekidno uz njega. Sljedeći udar na sigurnost su prijetnje Čovića, stav u stilu 'uzmi ili ostavi', a jasno mu je da nikada i niko u BiH ne smije pristati ni na šta što je put ka trećem entitetu, jer bi treći entitet značio mogući raspad BiH, kršenje Dejtonskog mirovnog ugovora i mnogo toga lošeg i zabranjenog", upozorava Imamović.

Centralna izborna komisija BiH najavila je da će po važećem zakonu Opći izbori u našoj zemlji biti održani 2. oktobra ove godine. O prolongiranju se i dalje govori, a Imamović se u nastavku osvrnuo na to kome bi najviše odgovarao takav potez te zbog čega.

"Mislim da Dodiku i Čoviću ne odgovara da se u oktobru održe izbori. Pa i Bakir Izetbegović je jednom izjavio da nije problem ako se izbori odgode do Nove godine i nešto slično. Vladajućima neodržavanje izbora znači ostanak na vlasti. Očigledno im je njihov opstanak na vlasti važniji od opstanka BiH. Jer, u slučaju neodržavanja ili odlaganja izbora država bi ostala bez parlamenata, bez zakonodavne vlasti, a vladajuće stranke bi ostale na vlasti putem svojih predstavnika u izvršnoj vlasti koji bi vladali u tehničkim mandatima. To im odgovara jer neki od njih su izgubili poluge utjecaja na sudsku vlast i na Izbornu komisiju. Osim toga, nikada nakon izbora ne mogu imati toliko poluga vlasti u rukama, koliko imaju sada. U rukama drže državnu, entitetske i skoro sve kantonalne vlade. Ono što žele da blokiraju, oni blokiraju, što žele da radi, to ne blokiraju", ukazuje Imamović.

Kako nastavlja, izbori su jedina šansa da im se te poluge, na legalan način, oduzmu.

"Jedini način deblokade države su izbori. Jedina šansa za izlazak BiH iz krize, su izbori. Građani BiH ne smiju dopustiti da im se oduzme pravo da bar jednom u četiri godine biraju vlast. Što se tiče Izbornog zakona, jasno je da treba primijeniti presude Evropskog suda u Strazburu i Ustavnog suda BiH. Građanima trebaju svi zakoni, pa i izborni zakon, koji svakom građaninu BiH garantuje ista prava. Trebaju nam evropski standardi ljudskih prava", smatra Imamović.

Bez izbora, BiH ostaje bez jednog stuba u "tronošcu", a tako bi, naša država, kako kaže Imamović, postala krajnje nestabilna.

"To ne bi odgovaralo milionima građana BiH, jer bi im zlom namjerom dva ili tri čovjeka, bilo oduzeto pravo da biraju i budu birani, bila bi tako ugrožena, možda i srušena demokratija u BiH. Vjerujem da građani BiH, nadležni organi i međunarodna zajednica to neće dopustiti", dodaje naš sagovornik.

Nakon potezanja pitanja vitalnog nacionalnog interesa u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Amerikanci su direktno prozvali HDZ da su uz podršku SNSD-a, neprimjereno željeli iskoristiti hitnu proceduru kako bi podnijeli "uzmi ili ostavi" prijedloge izborne reforme za koje je ranije zaključeno da su u suprotnosti sa pravnim standardima i standardima ljudskih prava u EU.

Naglasili su da taj prijedlog predstavlja daljnju etničku podjelu i druge regresivne elemente. Shodno svemu navedenom, u konstalaciji trenutnih okolnosti, Imamović smatra da je kompromis nemoguć.

"Treba sačekati redovne izbore pa procijeniti okolnosti nakon izbora. Svakako treba zaustaviti Dodikov separatizam. Treba spriječiti i svaku pomisao nekih ljudi u HDZ-u o trećem entitetu. SAD i EU su vrlo odlučni u zabrani svake vrste separatizma, samoproglašenja i svega sličnog što je Rusija uradila Ukrajini i što joj i dalje radi. Vjerujem da će se naši susjedi i komšije u odnosima prema BiH suzdržati od postupaka sličnih Putinovim u odnosu na Ukrajinu. Bez obzira na to što govori predsjednik Hrvatske Milanović i što ne govori predsjednik Srbije Vučić, želim da vjerujem u razumnost i dobronamjernost naših susjeda i komšija. Jer, kad je mirna Bosna, sve je mirno i stabilno oko nje. Bosna i Hercegovina je zbog svog geostrateškog položaja nosivi stub zapadnog Balkana. Našim susjedima i komšijama je jasan stav SAD i EU, pogotovo velikih sila unutar EU. A znamo da ni Hrvatska ni Srbija nisu Rusija", naglašava Imamović.

Izbor zajedničkog kandidata Trojke

Paralelno sa aktuelnom situacijom koja je vezna za izborni proces u našoj zemlji, političke stranke se pripremaju za Opće izbore. Na pomolu je i mogući zajednički kandidat Trojke za člana predsjedništva BiH.

Imamović kaže da u SDP-u još nisu završili razgovore sa partnerima unutar Trojke. Dodaje da se njegovo ime ne nalazi u prijedlozima, kao i da nema ambiciju da bude član Predsjedništva BiH.

"Odnosi unutar SDP-a i unutar Trojke su dobri, razgovori su u toku i javnost će o imenu kandidata blagovremeno biti obaviještena", ističe Imamović, koji kaže da bi se cijeli proces izbora zajedničkog kandidata trebao odvijati dogovorom sa kandidatom, dogovorom unutar Trojke i postupanjem svake članice u skladu sa svojim propisima.

Kako će se taj proces odraziti na kongres SDP-a te izbor novog predsjednika partije, još uvijek je nepoznanica.

"Mi u SDP-u sada razmišljamo o dramatičnoj političkoj situaciji u BiH i o predstojećim izborima. Smatramo da su ovi izbori veoma važni za Bosnu i Hercegovinu i prilika da naša država izađe iz teške i opasne političke krize. Vjerujemo da znamo put za izlazak iz krize. Da bismo postigli stabilnost BiH potreban nam je što bolji rezultat. Zato nam predstoji velika borba za stabilnost BiH. O kongresu i kadrovskim pitanjima unutar SDP-a ćemo razmišljati nekad u toku iduće godine", ističe Imamović, kazavši da se njegovo ime ne nalazi u prijedlogu

Separatizam u RS-u, čini se ne prolazi dovoljno kažnjivo, a nas je pred kraj razgovora zanimalo da li međunarodna zajednica mora imati "čvršću ruku" u kontekstu dešavanja u BiH.

"Počeli su ih kažnjavati. To što još nisu doživjeli oštrije kazne, ne znači da neće. Siguran sam da je euroatlanski sistem sigurnosti svjestan važnosti stabilnosti BiH. Šta mislite, zašto se u toku Drugog svjetskog rata antikomunista Čerčil nije opredijelio za antikomunistu Dražu Mihailovića, nego za komunistu Tita? U to doba Čerčil nije znao da Mihajlović šuruje sa nacistima. Zašto se opredijelio za Tita? Vjerovatno zato što je Tito dominirao BiH, koja ima važniji geostrateški položaj od Srbije. Njen geostrateški položaj Bosnu i Hercegovinu čini nosivim stubom zapadnog Balkana. Stabilna i jaka BiH, sigurniji je i jači euroatlanski sistem sigurnosti. Ojačavanjem BiH, taj sistem ojačava sebe. To je pogotovo važno sada, u vremenu agresije Rusije na Ukrajinu. Zato vjerujem da će biti kažnjen i spriječen svako ko ugrozi Dejtonski mirovni ugovor, ko ugrozi stabilnost, mir i bezbijednost BiH", kazao je Imamović na kraju razgovora za Klix.ba.