Jasna Bajraktarević: Detoksirajte dijete od telefona; scene savršenog života na mrežama utječu na depresiju
Na početku razgovora dotakli smo se nedavnog ubistva i samoubistva u Tuzli i sve češćih sličnih pojava u BiH.
"Generalno je pokazivanje agresivnosti dobilo dozvolu. S jedne strane društvene mreže nam ostavljaju mogućnost da mi do najsuptilnijih detalja možemo vidjeti šta se dešavalo, to diže adrenalin ljudima. To što vidimo i što je postalo otvoreno stvara opterećenje, očekivanja. Nasilje je postalo sastavni dio naših života. Društvene mreže su postale te gdje svako ima pravo reći svoje mišljenje, reći i najgore stvari. Mi imamo povećan talas nasilja i verbalnog i fizičkog. Nažalost, od prvog slučaja iz Gradačca, rekla sam da je ovo zeleno svjetlo talasu nasilja kojeg će biti sve više. Kad jedan sportista obori svjetski rekord, taj rekord onda svi žele srušiti i on se ruši sve više i više. Ljudi ne traže pomoć ljekara. Svi imamo problem. Živimo prebrzo, očekivanja su ogromna, toliko nam se brzo mijenjaju ciljevi, očekivanja i poređenja. To je postala jedna trka. Nasilje se nije desilo odjednom bilo gdje, ali se nije reagovalo po principu. Za neke stvari je potrebno postaviti granicu, na takav način čuvamo život", kazala je.
Objašnjava da postoji više vrsta agresivnog ponašanja.
"Treba razlikovati vrste agresivnog ponašanja. Da li se, naprimjer, radi o primitivnim strukturama ličnosti. Imate i psihopatiju kao strukturalni obrazac ličnosti. Postoji toliko različitih tipova i podtipova, ne možete praviti kutiju u koju ćete to staviti jednako. Do sada su ljudi ubijali partenere, sad imamo majke koje se ubijaju skupa s djecom, pa i da se presuđuje djeci. Mi u našoj zemlji možemo postaviti mnogo bolji organizacioni sistem da do toga ne dolazi. Prvi udarni momenti su policija kojima se neko obraća kad ima problem. Druga instanca su centri za socijalni rad. Mi nemamo sistem za kažnjavanje. Tim ljudima su vezane ruke, oni ne mogu ništa".
Bajraktarević navodi kako bi se ljudi trebali ponašati kad se suočavaju sa strahom.
"Ovdje nemamo tu vrstu sigurnosti jer svakodnevno su ljudi pod injekcijama iščekivanja zla. Krajnje je vrijeme da ljudi sebi objasne da su to političke manipulacije. Kad god postoji neki politički problem koji se treba skloniti, oni prijete ratom. Tu se ne radi ni o kakvom patriotizmu. Ti ljudi pokušavaju zaštiti sebe, da ne završe u zatvoru, da ostanu na položaju itd. Ova vrsta straha je kolektivna. Ako imate dostojanstva, nemojte slušati te ljude. Uzmite čitajte knjigu ili nešto drugo. To je čista manipulacija. Činjenica je da odredite prioritete na šta možete uticati, na šta ne možete. Bitno je naći svoju mjeru gdje ste vi u tome, kao što je naprimjer dati marku nekome, napraviti sendvič ili bilo šta čime vi možete doprinijeti", kazala je.
O odgoju djece i internetu
Osvrće se na odgoj djece i kaže da roditelji sve manje imaju uticaj na to, a da djecu odgaja internet.
"Šta uraditi s djecom? Slušajte ih. Činjenica je da to što prate na internetu, to ih oblikuje. Ako mislite da ćete kritikom ili kažnjavanjem nešto postići, dobit ćete kontra efekat. Dakle, potreban je samo razgovor. Zamolite vaše dijete da vas sasluša, samo ga detoksirajte od telefona. Ako možete, otputujte negdje s njim, bez interneta. Prva dva dana će biti vrlo bijesan, ali kasnije ćete dobiti nazad vaše dijete. Prebrzo mozak od skrolanja po internetu dobije informaciju, onda imamo problem s kritičkim mišljenjem. Konstantno biti za telefonom stvara anksioznost", kazala je.
Dotakli smo se i pojave vještačke inteligencije.
"Od pojave vještačke inteligenjcije svijet se okrenuo za 180 stepeni. Ne kažem, da je to bolje ili gore. Obrazovni sistem će se morati mijenjati. Sva priča na fakultetu dosta je zastarila, presporo se mijenja. Svi mi moramo da se prilagođavamo novim smjernicama, ja sad uvodim vještačku inteligenciju. Vještačka inteligencija nije stvorena da bi uništila svijet, ali velika je opasnost da baš to učini", kazala je.
Kaže da se u BiH više niko ne stidi otići kod psihologa i da su ljudi osvješteni, traže pomoć i za djecu i za odrasle ljude.
Konzumacija lijekova i droga je i dalje izuzetno velika, ocjenjuje Bajraktarević.
"Da, i dalje ljudi konzumiraju veliki broj lijekova. Konzumiraju se i droge u velikoj mjeri i to izuzetno mladi i uspješni ljudi. Kokain je status, a heroin je bolest", kazala je.
Bajraktarević je govorila i o pojavi najčešćih devijacija kod ljudi koji traže stručnu pomoć.
"Ima dosta psihološkog steriliteta. Ti mladi ljudi odu kod doktora i ispostavi se da je sve u redu. Dolaskom na terapiju mi otkrivamo okidač za rješavanje problema. Trudnice i majke s djecom imaju problem s depresijom i anksioznosti. Sve je više onoga što pada pod kategoriju poremećaj ličnosti. Tu nemate nikakvu tabletu dati. Imate katogoriju da je to trenutna kriza ili u nekom spektru gdje moramo da djelujemo. Anksioznost i depresija su na prvom mjestu po raspostranjenosti. To se dešava i kod djece i kod mladih ljudi", kazala je.
O nebinarnim osobama
Kaže da u BiH registrujemo i nebinarne osobe i to odavno.
"Svaka strogost u objašnjavanju ili pokušaju da se razumije nešto što ne možemo vjerovatno će rezultirati ponižavanjem i nekom vrstom agresije ili napada. Nemojte se družiti s takvim ljudima ako vam to ne prija, ali nemojte ih ni napadati. Pustite da ljudi žive i da se pronalaze u nekom svom sistemu. Taj dio integriteta bez granica je nešto što će sve više biti zastupljeno u smislu pokazivanja i otvorenosti. Razgovarajte s tim ljudima. Fobija od različitih kategorija ponašanja osoba imamo odavno. Ove osobe vas fizički neće ugroziti. Porodicu ugrožavamo mi sami. Moju porodicu samo ja mogu ugroziti ili neko ko će je fizički povrijediti, ali ne druženje s nekim ko je drugačiji od nas ili nebinaran. Moju porodicu može da povrijedi neko ko joj želi nanijeti zlo. Svaka vrsta napada na bilo koju strukturu ili vrstu ljudi je nešto na šta nemamo pravo. Jako je puno eksplicitnih sadržaja na Netflixu ili društvenim mrežama, mislim da svaka serija ili film sada ima eksplicitne scene. Međutim, izbor je na nama, odluka je na meni. Isključite sve to ili ne gledajte. Ako vam dijete krene u tom pravcu, potražite stručnu pomoć."
Kaže da se roditelji u BiH još uvijek bore s tim da ne dozvoljavaju djeci vezu s nekim ko je druge nacionalnosti.
"Birajte hoćete li zeta ili snahu druge nacionalnosti ili nebinarne. Mi toliko imamo problema na mikroplanu, pustimo ljude da žive. Jako je bitno da svi shvatimo da naše mišljenje nije presudno u svijetu", objašnjava.
Smatra da na društvenim mrežama ima najviše psihologa, personalnih trenera i kuhara.
"Jako brzo postanete popularni, a bez znanja, ne treba vam fakultet, pročitane knjige niti bilo šta. Imate desetine hiljade pratilaca koji prate ljude koji daju savjete. Sve što oni kažu postaje viralno. Prikazujete sebe savršenog - more, vino... Ljudi to vole gledati jer bježe od svog života. Ljepota je mnogo bitnija od pameti, od znanja, zvanja, svega... Prikazuju se scene savršenog lifestylea. Poruka ljudima koji to ne žive - budite u depresiji jer ne vrijedite ništa. I to ljude dovode do stanja zbog kojih dolaze kod nas".
Dodaje da nije zabrinuta za stanje našeg društva.
"Individualna spremnost će iskočiti u džungli u kojoj je neophodno da sposobni ljudi krenu dalje. Meni šta god da se desi ja za sve imam izlaznu strategiju - plan A, B ili C. Znam da se uvijek moram dočekati na noge, šta god da se desi. To što se dešava oko mene je motiv da se krene dalje. Sve što sam doživjela je rezultiralo time da napravim korak dalje, da nastavim još bolje. Imam energije da pomognem ljudima koji se boje, da pronađu svoj smisao, svoju vodilju, svoje svjetlo na kraju tunela... Nismo svi stvoreni da budemo lijepi, zgodni, uspješni. Ali, uvijek možemo napraviti pomake. Kod nekih će to biti korak, pa će biti zadovoljan, kod nekog kilometar pa će krenuti da osvaja cijeli svijet", kazala je.
Gostovanje Jasne Bajraktarević u Klix Studiju možete pogledati direktno na našem YouTube kanalu kao i na portalu Klix.ba.
Također, nas možete slušati i na Spotify, Apple Podcastu, Amazon Music i drugim platformama.
Izrael odobrio najveće otimanje zemlje na Zapadnoj obali u posljednjih 30 godina
