Jedan od najutjecajnijih proruskih botova navodno piše iz Mostara: Da li je BiH meta Moskve?
Podatke je objavio Pekka Kallioniemi koji vodi niz na Twitteru Vatniksoup u kojem objavljuje detalje o profilima proruskih propagandista iz čitavog svijeta. U svome istraživačkom radu oslanja se na neformalni pokret nazvanu "NAFO" koja je fokusirana na borbu protiv ruskih dezinformacija.
Naime prema navodima profil na Twitteru poznat 200_zoka koji je imao više od 180.000 pratitelja je pripadao muškarcu porijekom iz Nevesinja, a koji živi i radi u Mostaru. Ovaj profil je označen kao jedan od tri najznačajnija proruska propagandna profila koji su širili dezinformacije o ratu u Ukrajini, ali i Siriji.
Rad NAFO grupe je ranije pozitivno ocijenjen i podržan od Ministarstva odbrane Ukrajine, ministra odbrane Oleksij Reznikov, premijerke Estonije Kaje Kallas, ministra vanjskih poslova Gabrieliusa Landsbergisa.
Borba protiv ruske propagande je jedan od prioriteta koje je pred sebe stavila Evropska unija u narednom periodu te je širenje lažnih informacija identifikovano kao jedna od najvećih prijetnja po nju.
Sigurnosni stručnjak Safet Mušić kaže kako je jačanje društvenih mreža pokazalo da su aktuelni i planski pokušaji da se na taj način utiče na javno mnijenje, što je dovelo do pojave prvih automatiziranih algoritama takozvanih botova, koji su programirani da funkcionišu sa ili bez ljudskog uticaja.
"Botovi na društvenim mrežama su algoritmi osmišljeni tako da oponašaju ljudsko ponašanje u cilju podudaranja sa obrascima koje koriste ljudi. Sa druge strane istraživanja su pokazala da čak i pojedine vlade stvaraju i koriste lažne naloge te su oni postali poznati kao trolovi koje podržava država", kaže Mušić.
Navodi da većina ljudi kada čuje riječ "internet bot" prvo što pomisli da se radi o nekoj grupi ili agenciji koja preko društvenih mreža, online medija, vrši propagadu ili promoviše određene političke opcije, pokušava da definiše političke stavove i sl. To i nije daleko od istine, ali treba znati da su i pojedinci često u ulozi botova i da djeluju na društvenim mrežama.
"Još od spornih predsjedničkih izbora 2016. u Sjedinjenim Državama, utjecaj internetskih trolova i botova na društvenim mrežama pojavile su se optužbe za miješanje u izbore ruskih 'farmi trolova', u znak podrške Donaldu Trumpu. Botovi i trolovi su upleteni u širenje dezinformacija i teorija zavjere, manipulaciju javnim mnijenjem, narušavanje povjerenja u medije i javne institucije i ciljano uznemiravanje javnih ličnosti na društvenim mrežama", kaže Mušić.
Ističe da je karakteristično da se pojavljuju i cijele kompanije sastavljene od bivših obavještajnih oficira, cyber stručnjaka, vojnih stručnjaka koji nude svoje usluge koje dobro naaplaćuju.
"Tako je The Guardian u februaru 2023. godine pisao o timu izraelskih stručnjaka koji je odgovoran za manipulisanje više od 30 izbora širom svijeta putem hakiranja, sabotaže i automatiziranog dezinformiranja. Kompanija je razvila automatizovani sistem baziran na umjetnoj inteligenciji (AIMS) koji kontroliše više od 30.000 lažnih profila na društvenim mrežama od kojih se svi mogu koristiti za širenje dezinformacija ili propagande nadaleko i naširoko iznimnom brzinom", kaže Mušić.
Tvrdi da kao što je slučaj sa svim sigurnosno interesantnim globalnim pojavama, ovaj trend nije zaobišao ni prostor Zapadnog Balkana, pa tako ni BiH.
"Osjetljivost ovog prostora prepoznata je i od strane SAD, EU, Velike Britanije, pa je tako još 2019. godine, Američka cyber komanda poslala stručnjake da blisko sarađuju sa balkanskim saveznicima poput Crne Gore i Sjeverne Makedonije kako bi im pomogli da izgrade svoju odbranu od hakera koji se često nalaze u Rusiji", istakao je Mušić.
Podsjetio je da je nedavno u Srbiji otkrivena velika afera koja je potresla vladajuću političku strukturu i predsjednika Aleksandra Vučića. Procurio je i spisak od 14.310 profila povezanih s vladajućom Srpskom naprednom strankom (SNS) na društvenim mrežama Facebooku, Instagramu, Twitteru i TikToku. Što govori o tome da su i u državama regiona političari ozbiljno zaigrali na kartu botova odnosno korištenja njihovih usluga.
"Shvatajući opasnosti nad Zapadnim Balkanom, Komitet za vanjske poslove Evropskog parlamenta zatražio je studiju o dezinformisanju, koja je prihvaćena od strane Evropskog parlamenta 1. decembra 2020. godine, a revidirana verzija je završena 23. februara 2021. godine. U studiji je navedeno da su dezinformacije endemski i sveprisutni dio politike na cijelom zapadnom Balkanu, bez izuzetka", kaže Mušić.
Ključni nalazi studije su bili da u zemljama poput Srbije i Crne Gore ukojima je dominirala jedna grupa dezinformacije imaju tendenciju da prate "stranačku liniju", služeći interesima moćne i podrivajuće opozicije. U Bosni i Hercegovini, dezinformacionim pejzažom dominiraju srpski mediji, često uz podršku ruskih dezinformacionih mreža, a fokus je na ksenofobiji. Bosna i Hercegovina je mjesto velikih pokušaja diskreditacije EU.
"Svi navedeni dokazi upućuju na to da je BiH područje koje je trenutno, ali zasigurno će biti i u narednom periodu pod konstantnim djelovanjem raznih vrsta botova i trolova, a time će i dalje biti pod udarom dezinformisanja i prostor na kome će se plasirati lažne vijseti. Osim stranih aktera, očekivati je da će sve aktivniji biti i domaći akteri, što se već pokazalo kao nešto što je prisutno, posebno u političkim razračunavanjima i političkoj borbi unutar BiH", zaključio je Mušić.
