Analizirajući ovu staru fotografiju i kapitalne objekte na njoj koji su i danas u funkciji, kao što je Ćuprija na Drini, crkva, džamije, sinagoga, škola u kojoj je književnik Ivo Andrić učio prva slova, autor teksta je napomenuo da ju je snimio nepoznati autor.
Piscu reportaže se javio novinar Damir Bjelopoljac iz Priboja koji tvrdi da je ova i niz drugih fotografija Višegrada i Priboja, kao i Podrinja i Polimlja snimio svojim fotoaparatom austrougarski vojnik Lajoš Čaba (1880–1936), porijeklom iz Sente.
Vojnik je, kaže Bjelopoljac, služio vojsku u jednoj austrijskoj regimenti tri godine, a najveći dio vremena je proveo u Višegradu. Bjelopoljac ističe da je ovaj fotograf amater načinio i prvu fotografiju Priboja kada se ovaj grad nalazio pod turskom vlašću 1860. godine.
Fotografije je austrougarskom vojniku u laboratoriji u Višegradu, dodaje Bjelopoljac, uradio profesionalni fotograf Serafim Sperling, čije se ime prvi put pominje u nekom zvaničnom dokumentu.
"Poslije 110 godina hrpa fotografija sa tromeđe Srbije, BiH i Crne Gore izašla je na vidjelo kada ih je slučajno u fioci starog odbačenog stola od orahovine na tavanu njene kuće u Senti pronašla Ilona Hasanbegović, Mađarica, udata u Priboj", počinje priču Bjelopoljac.
Ova žena je otkrila da je njen pradjeda služio vojsku u Višegradu, da se kretao gradovima Goražde, Rudo, Priboj, Nova Varoš i Prijepolje i da je stalno fotografisao.
"Vojnik, koji je bio zaljubljen u ove krajeve, uradio je i prve razglednice gradova sa Tromeđe koje su poštom putovale po gradovima tadašnje austrougarske monarhije", objašnjava Bjelopoljac.
Sačuvana je i Lajošova vojnička fotografija iz 1905. godine, interesantno ukomponovana sa carom Franjom Josipom i još četvero tadašnjih vojnih oficira Austro-Ugarske monarhije. Na ovom dokumentu stoji da je riječ o likovima iz Galerije portreta "Komanda Austro-Ugarske armije" u Beču.
Na jednoj od razglednica Priboja njen autor Čaba je napisao i to "da su ljudi tamo u Priboju siromašni, ali pošteni, i da je to pust planinski kraj“. Fotografije vojnika Lajoša Čabe, njegovi potomci su prije dvije godine poklonili Zavičajnom muzeju u Priboju.
Nakon ovih istraživanja i novih podataka postavlja se pitanje da li je još nekoliko starih fotografija iz Višegrada, iz vremena austrougarske okupacije, snimio Čaba ili, već prvi put pomenuti, višegradski fotograf Serafim Speling.
Do sada su svi autori tekstova o starom Višegradu, koristeći stare fotografije, pisali da ih je snimio "nepoznati fotograf".
Zanimljivo je da se u vrijeme velike poplave od Drine i Lima 1896. godine, ili "velikog povodnja", kako piše Ivo Andrić, u Višegradu nalazio fotoreporter austrougarskog lista "Nada" koji je snimio čuvene fotografije "Ćuprija za vrijeme povodnja", "Ćuprija dan poslije povodnja", pa "Nova mahala pod vodom" i još nekoliko značajnih fotosa.
Ni ispod ovih fotografija nije potpisan autor, što je u današnje vrijeme nezamislivo.
Sjećate li se reklame iz 1998. za povrat imovine? Snimila su je bh. glumačka imena
