Još 2015. pitali za Vranja: Zašto Tadić nije odgovarala na upite srbijanskog tužilaštva?
"U konkretnom slučaju riječ je o ratnom zločinu izvršenom prema zarobljenim pripadnicima Štrbačko-bjelobrdske čete i Ruđanske brigade VRS, odnosno Vladimira Stijepovića i Milorada Ćulovića dok su bili zarobljeni, počevši od polovine februara 1993. godine do 10. oktobra 1994. godine, i držani u zgradi osiguravajućeg društva ZOIL-a Sarajevo u Goraždu", tvrdili su tada iz Tužilaštva za ratne zločine Srbije.
Nije poznato da li je odgovoreno na ovaj dopis, a iz srbijanskog Tužilaštva, prema dokumentaciji koja je u posjedu Klix.ba, ranije su se interesirali za goraždanske branioce, a Tužilaštvo BiH odugovlačilo je s odgovorima.
Tako u dopisu koji je u julu 2020. godine zamjenica tužioca za ratne zločine Ljubica Veselinović uputila Tužilaštvu BiH podsjeća da su se u oktobru 2018. godine, također na osnovu Protokola o saradnji, obraćali molbom da ih izvijeste o stanju u predmetu protiv Hadže Efendića, Šuhreta Mehmedspahića, Mehmeta Dobrače, Mustafe Stovraga, Suada Moćevića, Salema Tatlića, Ahmeta Sejdića i drugih, zbog krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Veselinović u prošlogodišnjem dopisu podsjeća da su 2018. tražili da im, ukoliko je odluka donesena, dostave primjerak.
"Kako nam do danas niste odgovorili, ponovo vam se obraćamo istom molbom", navela je Veselinović.
Dvije sedmice poslije, 17. Jula 2020. godine, Tužilaštvo BiH ipak odgovara kolegama u Srbiji.
"Ovim putem vas obavještavamo da je Tužilaštvo BiH 14. januara 2019. godine podiglo optužnicu protiv Ćamila Ramića, Mehmedalije Topalovića, Himze Selimovića, Ramiza Mićivode i Mustafe Stovraga zbog krivičnog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, dok je 12. juna 2019. godine podiglo optužnicu protiv Mehmeda Dobrače zbog krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, a koje su 7. novembra 2019. godine objedinjenje u jedan postupak pred Sudom BiH koji i danas traje", naveli su iz Tužilaštva BiH.
U istom dokumentu navode da je za osumnjičene Hadžu Efendića, Šuhreta Mehmedspahića, Suada Moćevića, Salema Tatlića i druge Tužilaštvo BiH donijelo Naredbu o obustavi istrage.
"Što se tiče lica Ahmeta Sejdića, Sud BiH je 27. decembra 2019. godine donio pravosnažnu presudu kojom se optuženi Ahmet Sejdić oslobađa optužbe da je počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika", navedeno je u odgovoru Tužilaštva BiH.
Ipak, Tužilaštvo BiH u tom dopisu nije navelo u kojoj je fazi slučaj Edina Vranja, iako je Srbija još 2015. godine poslala prijavu protiv njega i interesovala se za postupak. Tek nakon što je Edin Vranj uhapšen u Srbiji 12. septembra, Tužilaštvo BiH se oglasilo tvrdnjom da je protiv njega istraga obustavljena još 2018. Postavlja se pitanje zašto u dopisu 2020. nisu jasno naveli da je istraga obustavljena.
Podsjetimo, Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) 2014. godine je podnijela izvještaj protiv 13 osoba. Prema tadašnjem pisanju medija, među njima su bili Himzo Selimović i Edin Vranj, zbog navodne sumnje na ratne zločine nad Srbima na području Goražda, tačnije u mjestu Strmica i Međeđa.
Na suđenju za zločine počinjene u Goraždu, Edin Vranj je kao drugi svjedok odbrane 2018. godine izjavio da je 1993. godine bio zamjenik načelnika press službe u komandi IBOG-a te da je učestvovao u akciji na Sokolovim stijenama 21. januara 1993. godine.
"To je bio dan akcije za oslobađanje Strmice i Strgačine, koju su provodile snage ARBiH u Goraždu. Snimao sam te aktivnosti", kazao je Vranj.
Edina Vranja pripadnici MUP-a Republike Srbije uhapsili su pri ulasku u Srbiju 12. septembra ove godine, a iz pritvora je pušten jučer, nakon odluke srbijanskih vlasti da bh. pravosuđu ustupi 26 predmeta za ratne zločine nad Srbima.
Vranj je bivši visoki službenik Federalne uprave policije. Šira javnost ga pamti kao načelnika Sektora kriminalističke policije u Federalnoj upravi policije te kao načelnika Odjela za organizirani i međukantonalni kriminal, čiji su inspektori u to vrijeme postizali zapažene rezultate na hapšenju brojnih i poznatih kriminalaca.
Pravosuđe Srbije ga tereti da je u periodu od januara 1993. do oktobra 1994. godine kao isljednik u logoru u Goraždu učestvovao u maltretiranju i prebijanju ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti, koji su bili pripadnici Vojske RS.
