Još jedan kamen spoticanja za Trojku i HDZ: Ko će biti novi sudija Ustavnog suda BiH?

Odbor za izbor i imenovanja federalnog Parlamenta je odlučio o listi kandidata koja će biti dostavljena Predstavničkom domu na odlučivanje.

Na konkurs za izbor novog sudije Ustavnog suda BiH iz kvote federalnih sudija prošle godine se prijavilo 14 kandidata.

Proceduru je provodila posebna radna grupa Parlamenta FBiH koja se sastoji od pet članova, od kojih su dva člana iz reda sudija Udruženja sudija BiH, dok su ostali zastupnici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.

Ko su najbolji kandidati i kako izgleda nastavak procedure?

Kako saznajemo, najbolje ocijenjeni kandidati su Sanela Gorušanović-Butigan i Marin Vukoja.

Gorušanović-Butigan je sudija Općinskog suda u Sarajevu i članica je Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.

Marin Vukoja sekretar je Predstavničkog doma Parlamenta BIH. U zvaničnoj biografiji naveo je da je bio na pozicijama državnih službenika i sekretar Vlade Zapadnohercegovačkog kantona te Doma naroda Parlamenta BiH do 2015. godine. Ono što je važno jeste da postoji navodi da je blizak HDZ-u.

Komisija Predstavničkog doma je baš Vukoju podržala kao najboljeg kandidata većinom glasova, dok je Gorušanović-Butigan drugorangirana.

Kako je moguće da državni službenik i osoba koja obnaša sudsku funkciju i pri tome je predsjedavajuća VSTV-a budu u takvom odnosu snaga, procijenite sami.

No, bez obzira na rang listu, Predstavnički dom Parlamenta FBiH ne mora glasati za prvorangiranog pa tako postoji teoretska mogućnost da će stranke Trojke podržati sutkinju.

To je moguće u slučaju da SDP, SDA, NES i DF glasaju za Gorušanović - Butigan, pa time Vukoja ne bi mogao biti izabran.

Naivno bi bilo vjerovati da ne postoji jaka politička pozadina izbora novog sudije Ustavnog suda BiH, posebno jer je prijedlog Komisije Marin Vukoja.

Stoga se nameće pitanje da li je HDZ novom parlamentarnom većinom u Federaciji BIH dobio političku snagu da uvjetuje partnere i traži da glasaju baš za Vukoju pravdajući to prvorangiranošću na listi.

Slučajevi Komšić i svi budući zahtjevi

Iako se u javnosti moglo čuti kako bi izbor nekoga ko je blizak HDZ-u moglo pogodovati ishodu odluke Ustavnog suda u zahtjevu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića kada su u pitanju nametnute odluke visokog predstavnika u BiH na Ustav FBiH i Izborni zakon BiH, to nije moguće.

Naime, u donošenju odluke Ustavnog suda BiH može učestvovati samo sudija koji je bio prisutan na sjednici na kojoj je obavljena rasprava o predmetu u kojem se donosi odluka.

Odluke se na plenarnoj sjednici donose većinom glasova od ukupno devet sudija Ustavnog suda BiH.

Izuzetno, ukoliko na plenarnoj sjednici u donošenju odluka učestvuje manje od devet sudija iz razloga jer, na primjer, nisu sve sudije izabrane, glas predsjednika Ustavnog suda računa se dvostruko.

Također, taj zahtjev je već u postupku i čeka se donošenje odluke Ustavnog suda, pa nije moguće da potencijalno Vukoja učestvuje u njenom donošenju.

Opasnost izbora na sudske funkcije osoba koje se dovode u vezu sa političkim strankama, nalazi se u činjenici da ukoliko takva osoba bude izabrana, on ili ona na funkciji sudije Ustavnog suda ostaju do sedamdesete godine života. Nažalost to je u prošlosti u našem političkom ozračju bilo neizbježno.

Budući da snažne struje nacionalističkih političkih stranaka u BiH nemaju isto viđenje ove države u budućnosti, opasno je da eventualno njihove ekspoziture sadržane u liku i djelu potencijalnih sudija odlučuju o ustavnosti određenih odluka.

Ne zaboravimo da je upravo Ustavni sud BiH instanca odbrane države od raznih nasrtaja na nju od onih kojima baš on, a posebno posljednjih godina, sve više smeta.