Još jedan Schmidtov propust: Lendo odugovlači jer ne postoji rok za izbor predsjednika FBiH

Nakon što su oba doma Parlamenta FBiH potvrdili Lidiju Bradaru (HDZ), Igora Stojanovića (SDP) i Refika Lendu (SDA) za (pot)predsjednika FBiH, potrebno je da međusobnim dogovorom izaberu predsjednika FBiH, a kako bi se dalje išlo u formiranje vlasti. Trenutno se, čitajući relevantne zakone, ustav i poslovnike, uključujući i Schmidtove izmjene, ne zna kako će doći do toga jer ideja dogovora nije moguća.

Nepoznato je ko treba sazvati sastanak na kojem bi se dogovarali o predsjedniku ili kako se glasa na tom sastanku, a najgore od svega, ne zna se koji je rok da se postigne dogovor o predsjedniku FBiH. Sve što piše u zakonima je da će, ukoliko ne dođe do dogovora, odlučiti Predstavnički dom.

"Tri kandidata izabrana u skladu s člancima 9.13 do 9.18 ovog Zakona odlučuju između sebe koji od njih će obnašati funkciju predsjednika. Ukoliko se dogovor ne postigne, o tome će odlučivati Predstavnički dom", stoji u Izbornom zakonu BiH.

Visoki predstavnik Christian Schmidt je u izmjenama Izbornog zakona postavio samo rok od mjesec za uspostavljanje Vlade FBiH nakon što se uspostavi institucija predsjednika FBiH. Nestavljanjem bilo kakvog roka za izbor predsjednika i potpredsjednika entiteta, ostavio je "prostora" Refiku Lendi da odugovlači imenovanje, a s obzirom na to da se SDA-u ne žuri da se formira vlast u kojoj nisu većina.

On je prvo ignorisao sastanak koji je trebao biti održan odmah nakon izbora u oba doma Parlamenta FBiH, tvrdeći da nije čuo da postoji sastanak. Zatim se nije pojavio ni na sastanku sutradan, a ni na trećem koji je održan danas. Obećao je pojavitI se u petak, ali je to uslovio sastankom Bakira Izetbegovića, Dragana Čoviča i Nermina Nikšića. Zbog takvog uslovljavanja, Trojka i HDZ su opravdano u strahu da do dogovora neće doći ni u petak.

S obzirom na to da se njima ipak žuri sastaviti vlast ne bi li pokazali međunarodnoj zajednici da nova većina funkcioniše, Bradara i Stojanović su odlučili postići dogovor bez Lende i u parlamentarnu proceduru uputiti prijedlog da HDZ-ova kandidatkinja bude predsjednica.

Takvo ponašanje opravdava SDA-ov narativ da su današnjim potezom izignorisali volju Bošnjaka, odnosno Kluba Bošnjaka i Refika Lende, uprkos tome što on možda namjerno odugovlači proces. Osim toga, zakonski je upitno kako mogu Bradara i Stojanović predložiti Predstavničkom domu imenovanje predsjednika ako još uvijek nije ni održan sastanak na kojem bi se o tome dogovorili.

Prema nekoj logici, potrebno je prvo da se održi sastanak novoizabranog rukovodstva FBiH. Ukoliko ne postignu dogovor, odluku o tome svakako treba dostaviti relevantnim institucijama kako bi zatim Predstavnički dom odlučio ko će biti predsjednik. Međutim, u zakonima ni to nije dovoljno jasno i ne zna se ko donosi tu odluku pa svaka strana tumači propise u zavisnosti od toga kako joj odgovara.

Nejasnoće koje ordiniraju političkom scenom u FBiH bi lako bile izbjegnute da je Schmidt posvetio više vremena načinima na koje može deblokirati Federaciju BiH umjesto što se fokusirao na Dom naroda kojim je dodatno zakomplikovao formiranje vlasti.

Ono što Schmidt može uraditi sada jeste da pojasni kako treba biti izabran predsjednik Federacije BiH, da bi rukovodstvo entiteta konačno moglo položiti zakletvu (potrebno je da se CIK-u dostavi odluka o predsjedniku da bi dobili certifikate), a politički akteri nastaviti sa pokušajima formiranja Vlade FBiH. U suprotnom, i jedni i drugi će nastaviti kršiti zakone te dezavuisati javnost o tome šta je ispravno.