Još samo pet dana do referenduma u RS-u: Šta rade institucije Bosne i Hercegovine?
Nakon što je Ustavni sud BiH donio privremenu mjeru kojom se zabranjuje održavanje refrenduma u RS-u iz Tužilaštva BiH rečeno je da ovaj pravosudni organ može postupati tek nakon što dobije rješenje Ustavnog suda BiH u kojem se konstatuje da odluka nije izvršena te koje fizičke osobe ili organi tu odluku ne izvršavaju.
Na drugoj strani brojni političari iz Bosne i Hercegovine pozivaju visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzka da reaguje i spriječi vlasti na čelu s Miloradom Dodikom da sprovodu referendum.
Zastupnik SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH Lazar Prodanović izjavio je da Srbe nije iznenadila odluka Ustavnog suda BiH s obzirom na to da se ova institucija više bavi političkim nego pravnim pitanjima.
"Ovaj put se Ustavni sud BiH stavio samo na jednu stranu ne poštujući članove RS-a i samim tim produbljujući krizu u BiH. Ustavni sud BiH koji je konstituisan ovako kako jeste nije visoka pravosudna institucija, a ni institucija koja bi raspoređivala apsolutni autoritet u zemlji", rekao je Prodanović.
Prodanović smatra kako se oštre reakcij Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) u BiH ne razlikuju od ranije iznesenih reakcija.
"RS i građani RS-a nakon donošenja odluke Narodne skupštine RS-a sprovest će odluku. Ona nije uperena protiv BiH već se tiče egzistencijalnog prava građana RS-a koji imaju pravo na obilježavanje svog praznika", dodaje Prodanović.
Smatra da je izlazak na referendum provjera stavova političkih predstavnika u RS-u.
"Ona će pravno dejstvo imati tek kada se na osnovu rezultata referenduma u NSRS pokrene inicijativa koja bi implementirala i odluku Ustavnog suda o Danu RS-a, a istovremeno dala mogućnost da se u zakonodavnoj proceduri u skladu s Ustavom RS-a i Poslovnikom o radu NSRS donese rješenje koje bi bilo prihvatljivo za sve", kazao je Prodanović.
Na pitanje šta bi značilo uplitanje Tužilaštva BiH i SIPA-e u sprečavanje održavanja referenduma, Prodanović odgovara da bi to značilo samo dalju devastaciju institucija koje nisu ustavne.
"Ne očekujem da će se to desiti. Kada bi došlo do toga onda bi morali sprovesti identične aktivnosti za sve neimplementirane odluke Ustavnog suda BiH, a ne samo one koje su uperene protiv srpskog naroda u BiH", zaključio je Prodanović.
Esad Bajtal, politički analitičar i profesor filozofije i sociologije iz Sarajeva, kazao je kako vlasti iz RS-a već više od dvadeset godina porukama isključivosti nastoje destabilizirati prostor države BiH. Posebno ističe da vlasti iz manjeg bh. entiteta šalju paradoksalnu poruku s obzirom na to da se predstavljaju kao oni koji se zalažu za Dejtonski mirovni sporazum, a u isto vrijeme održavaju antidejtonski referendum.
"Takve poruke osmišljene su da bi se sa dnevnog reda skinule neke mnogo značajnije teme poput egzistencijalnih, socijalnih, ekonomskih i privrednih tema. Tu je u konačnici i pitanje ostanka na vlasti", rekao je Bajtal.
On je dodao da je referendum tema ovogodišnjih izbora kako bi se sakrile određene stvari koje se tiču privrede, ekonomije i bogatstva pojedinaca.
"To je tema koja se zove referendum, a kako bi se sakrila životna pitanja. Opozicija upravo to pokušava uraditi, ali i sama se krijući iza referenduma. Tu nema nekakve posebne razlike", kazao je Bajtal.
Bajtal ističe da, uprkos tome što je ostalo malo vremena do održavanja referenduma, on ne može prejudicirati da li će referendum bit održan ili neće.
"Sigurno će se događati neke stvari iza zavjese u međuprostoru između privremene odluke i 25. septembra. Kakvi će rezultati tih pregovora biti mi to još ne znamo. Mi tek jutros vidimo simboličnu izjavu premijera Srbije Aleksandra Vučića koji je kazao da onaj ko urušava Dejton pravi problem svima. On nije označio nikoga, ali vjerujem da zna ko ruši Dejton, kao što znamo i svi mi", rekao je Bajtal.
Ipak, upozorava kako održavanje referenduma u RS-u nije prvi slučaj u kojem se ne poštuju odluke Ustavnog suda BiH. Kako kaže, u ovom slučaju riječ je o dosljednosti jer Tužilaštvo BiH i SIPA nisu ni ranije sprovodili aktvnosti zbog neizvršenja odluka Ustavnog suda BiH.
"Ako su tada šutjeli zašto sada da reaguju? Sve je komplikovano jer mi nemamo političku već interesnu scenu. Mi nemamo ideologiju već političke stranke koje su interesne grupe, a tu već nema legislative, već je sve pogodba", zaključio je Bajtal.
Miro Lazović, član Skupštine RBiH i Predsjedništva RBiH, rekao je za Klix.ba da je predsjednik RS-a Milorad Dodik konačno došao pred zid sa svojom politikom koja konstantno urušava institucije BiH i opstruira reformske procese.
"On postaje gubitnik. Dodik vodi politiku protiv sebe jer protiv njegove politike i referenduma nisu samo domaće institucije već i Srbija, kao i sve ključne zemlje u Evropi, ali i SAD-u. Takva politika može dovesti samo do zatezanja odnosa", kazao je Lazović.
Kako kaže, Ustavni sud BiH donio je odluke koje ohrabruju s obzirom na to da one otvaraju mogućnost da u našoj zemlji profunkcionišu i druge institucije koje rade na zaštiti ustavnog poretka BiH poput SIPA-e i Tužilaštva BiH.
"Institucije države konačno moraju profunkcionisati. Ako SIPA i Tužilaštvo BiH nemaju kapacitet, odnosno političku volju, onda čelni ljudi iz tih institucija trebaju odstupiti", poručio je Lazović.
On je apelovao Ustavnom sudu BiH da što prije Tužilaštvu BiH dostavi rješenje u kojem se konstatuje da odluka nije izvršena te koje fizičke osobe ili organi tu odluku ne izvršavaju.
"Za mene nije toliko bitno hoće li referendum u RS bit održan ili ne, iako bi bilo dobro da ga ne bude. RS politikom inata navlači dalji jaz. 9. januar nikada neće moći biti prihvaćen kao Dan RS-a s obzirom na to da je tog dana izvršen udar na Ustav Republike BiH bez saglasnosti Bošnjaka i Hrvata", rekao je Lazović.
Na kraju je zaključio da je 9. januara najavljen pokolj Bošnjaka i Hrvata, a da je Republika Srpska osnovana tek nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
