Kad ga već ne može kontrolisati, Dodik povlačenjem sudije želi delegitimisati Ustavni sud
Već skoro osam mjeseci od odlaska Miodraga Simovića u penziju NSRS nije imenovao novog suca u Ustavni sud BiH iz RS-a, te je odlaskom Kneževića u prijevremenu penziju situacija dodatno zakomplikovana.
To predstavlja još jedan pokušaj vlasti RS-a, da ako već ne mogu blokirati rad Suda, delegitimiziraju njegove odluke.
Ustavni sud BiH je institucija u kojoj se ne odlučuje po etničkom ključu. Sud se sastoji od tri stranca i šest domaćih sudaca, od kojih se četiri biraju u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, a dva u Narodnoj skupštini RS-a.
Parlamentarna tijela entiteta nisu ograničena etničkom pripadnošću kandidata prilikom imenovanja sudija u Ustavni sud, pa je tako formalno-pravno moguće da FBiH imenuje Srbina, a RS Bošnjaka, Hrvata ili pripadnika nekonstitutivnih zajednica u ovu instituciju.
Kvorum za rad i odlučivanje na Plenarnim sjednicama, na kojim se razmatraju najvažniji predmeti, je pet sudija, pa su iz tog razloga vlasti u RS-u krenule u proces delegitimizacije Suda, povlačenjem kadrova koji su imenovani iz ovog entiteta i ne imenovanjem novih sudija na upražnjena mjesta.
Predsjednik NSRS Nenad Stevandić je ranije komentarisao motive koji stoje iza zaključka skupštinske većine kojim su pozvali Kneževića da podnese ostavku u Ustavnom sudu, što je on i učinio.
"On neće imati sudije iz Republike Srpske i sve odluke koje bude donosio ubuduće, koje će se vjerovatno ponovo ticati i imovine i aktuelnih pitanja, iako pravno validne, će biti delegitimisane i omogućiti nama lakšu dezavuaciju takvih odluka", izjavio je Stevandić 26. aprila ove godine nakon sjednice NSRS na kojoj je pozvan Knežević da se povuče.
S tim u vezi, a povodom povlačenja sudije Kneževića, oglasio se i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović koji je rekao da je takav potez udar na temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
"Pozivanje sudija Ustavnog suda BiH iz reda srpskog naroda da podnesu ostavke u Ustavnom sudu BiH predstavlja jedan od najopasnijih antidejtonskih poteza od 1995. godine do danas", rekao je Bećirović.
Politička analitičarka tanja Topić za Klix.ba je kazala da je potez sudije Kneževića pokazuje dvije stvari.
"Potvrđuje javne tajne o kojima se po političkim kuloarima šuška decenijama i razotkriva poguban model funkcionisanja vlasti. Jedan je da je sasvim sigurno Knežević bio izložen pritisku, ne bih isključila ni prijetnje i da mu je jedini 'mudar' izbor bio otići u penziju", rekla je Topić.
Dodala je da to pokazuje i drugu stvar, da je etnonacionalna politika pokorila sve sfere društva te je danas smiješno govoriti o nezavisnom sudstvu.
"Politika je po ko zna koji put ponizila pojedinca, kako njegov lični tako i profesionalni integritet. Politika bira i određuje sudije, traži za to lojalnost i poslušnost čak i u kršenju zakona i zakletvi koje su dali stupajući na dužnost, i onda u izboru između dva zla, tražite ono manje. Politika ne nudi izbor, oni naređuju i onima koji su tobože na papiru nezavisni", kazala je Topić.