Kada diplomatski protokol postane (beskorisna) politička borba: Građani EU u BiH će svejedno glasati
Ministar sigurnosti Nenad Nešić, ministar finansija i trezora Srđan Amidžić i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac su glasali protiv odluke da se dopusti glasanje građanima Slovenije, Rumunije i Poljske na izborima za Evropski parlament, koji se održavaju od 6. do 9. juna širom Evropske unije.
Time je Bosna i Hercegovina (opet) u negativnom svjetlu stigla u fokus evropskih medija, a posebno u spomenutim državama. Nažalost, za naše građane to nije ništa čudno.
Da stvar bude još konfuznija, ministri iz RS-a su otvoreno rekli i zbog čega je donijeta takva odluka. Ove tri zemlje su u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija glasale za usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici pa su se Amidžić, Košarac i Nešić odlučili na osvetu. Međutim, nisu postigli apsolutno ništa, barem ne ono što je bila poenta glasanja na ovakav način. Građani ove tri države će ponovo glasati na EU izborima u ambasadama koje se nalaze u Sarajevu.
Razlog za to je što je Bosna i Hercegovina potpisnica Bečke konvencije, koja jasno definira diplomatske odnose i diplomatiju u praksi. Ona kaže da je mjesto gdje se nalazi ambasada isključivo teritorija u nadležnosti države čije se predstavništvo tu nalazi, te da lokalne vlasti tu nemaju jurisdikciju.
Plastičan primjer Bečke konvencije "na djelu" je slučaj Juliana Assangea, koji se dugo vremena nalazio u ambasadi Ekvadora u Londonu, gdje britanske vlasti nisu mogle da ga uhapse.
Dakle, građani Slovenije, Rumunije, Poljske i svih drugih država članica Evropske unije, koji imaju predstavništva u Bosni i Hercegovini, nesmetano će moći da glasaju na izborima za Evropski parlament u ambasadama svojih zemalja.
Sve što je Vijeće ministara BiH ovom odlukom ministara iz RS-a uradilo jeste spriječilo ove države da otvaraju biračka mjesta van ambasada, što je u nadležnosti naše zemlje.
Međutim, prema nezvaničnim informacijama do kojih je došao Klix.ba, ambasade ove tri zemlje svakako nisu planirale otvaranje biračkih mjesta van svojih zgrada. Slanje zahtjeva u Vijeće ministara BiH bio je potez koji je urađen iz kurtoazije i kao dokaz prijateljstva i dobrih odnosa između ovih država i naše zemlje.
Činjenica je da se u normalnim državama ovo pitanje tretira kao protokolarno, a to dokazuje i situacija s Bugarskom. Ove država je davno prije usvajanja Rezolucije o Srebrenici u UN-u poslala zahtjev kojeg je Vijeće ministara odobrilo.
Naravno, isto odobrenje je dobila i Hrvatska, mada je riječ o iznimci u svakom slučaju. Procjenjuje se da oko 500.000 građana Bosne i Hercegovine ima i hrvatsku putovnicu, te samim tim mogu glasati na EU izborima. Kako bi oni iskoristili svoje pravo, bila je potrebna odluka Vijeća ministara za otvaranje više biračkih mjesta.
Treba još istaći i odobrenje za državljane Mađarske. Imajući u vidu dobre odnose vlasti u ovoj zemlji i u bh. entitetu RS, za ovu odluku se nisu aplicirala ista pravila kao za građane Slovenije, Poljske i Rumunije.
Jasno je da odluka Vijeća ministara, suštinski, nije promijenila ništa. Građani svih članica EU koji žive u Bosni i Hercegovini će normalno i bez prepreka moći izaći na izbore.
Nažalost za sve stanovnike naše zemlje koji svijet ne vide očima Milorada Dodika, ovo je još jedan u nizu diplomatskih skandala za kojeg bi cijenu mogli platiti svi građani, uključujući i značajan broj državljana BiH koji žive u Sloveniji.
Ostaje nada da će vlasti u ove tri države, koje su prateći protokol i diplomatsku kurtoaziju završile kao dio neprestanog političkog sukoba u BiH, shvatiti da ovo nije reprezentativan stav naše zemlje.
