Domovi naroda neizvjesni
15

Kada možemo očekivati formiranje parlamenata u BiH

Klix.ba
Foto: N. G./Klix.ba
Foto: N. G./Klix.ba
Dosadašnja praksa pokazuje kako bi novi sazivi državne i entitetske zakonodavne vlasti u BiH trebali biti konstituisani krajem novembra ili početkom decembra 2018. godine.

Parlamentarna skupština BiH već je na zvaničnoj web stranici napravila posebnu rubriku "Saziv 2018.-2022.", gdje će se građani moći informisati o sjednicama novog saziva Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Dosadašnji tempo formiranja najvišeg organa državne zakonodavne vlasti govori kako građani BiH mogu očekivati da će Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH biti formiran krajem novembra ili najkasnije početkom decembra 2018. godine.

Još uvijek aktuelni saziv Zastupničkog doma PSBiH formiran je 9. decembra 2014. godine kada je održana konstituirajuća sjednica. Nešto ranije, odnosno 30. novembra 2010. godine, konstituisan je Zastupnički dom PSBiH u mandatu 2010.-2014., dok je u mandatu 2006.-2010. državni parlament formiran 20. novembra 2006. godine.

Na konstituirajućoj sjednici novoizabrani zastupnici dat će svečane izjave, izabrati predsjedavajućeg i dva zamjenika predsjedavajućeg Zastupničkog doma PSBiH te izabrati članove Komisije za pripremu izbora Vijeća ministara BiH.

Što se tiče Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, za očekivati je kako će formiranje ovog organa zakonodavne vlasti potrajati s obzirom na to da BiH još uvijek nije implementirala odluku Ustavnog suda BiH, a koja se odnosi na popunu domova naroda.

Ključ problema u rukama imaju Centralna izborna komisija (CIK) BiH, koja može podzakonskim aktom urediti način popunjavanja domova naroda, isto kao i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko koji može iskoristiti bonske ovlasti i nametnuti rješenje koje će osigurati implementaciju izbornih rezultata.

Aktuelni saziv Doma naroda PSBiH konstituisan je 29. januara 2015. godine, dok je u mandatu 2010.-2014. Dom naroda PSBiH formiran 9. maja 2011. godine. Još duže su građani BiH čekali na formiranje Doma naroda PSBiH u mandatu 2006.-2010. kada je ovaj organ zakonodavne vlasti konstituisan 29. juna 2007. godine.

Što se tiče Parlamenta Federacije BiH, trenutni saziv Zastupničkog doma PSBiH konstituisan je 2. decembra 2014. godine, dok je u mandatu 2010.-2014. konstituirajuća sjednica održana 22. novembra 2010. godine, a u mandatu 2006.-2010. dan kraće, odnosno 21. novembra 2006. godine.

Federalni zastupnici na konstituirajućoj sjednici izabrat će privremene komisije Zastupničkog doma Parlamenta FBiH i to Mandatno-imunitetnu komisiju, Komisiju za izbor i imenovanje i Administrativnu komisiju.

Tako će se izvršiti verifikacija mandata zastupnika, nakon čega će slijediti davanje svečane izjave i uručivanje certifikata o izboru zastupnika. Također, bit će izabrani predsjedavajući i dva zamjenika predsjedavajućeg Zastupničkog doma PSBiH, kao i radna tijela.

Što se tiče Doma naroda Parlamenta FBiH, isto kao i u slučaju Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, očekuje se da će formiranje ovog organa zakonodavne vlasti potrajati duže zbog problema vezanih za neimplementaciju odluke Ustavnog suda BiH.

Trenutni saziv Doma naroda PSBiH konstituisan je 15. januara 2015. godine, dok su u ranijim sazivima konstituirajuće sjednice održane 10. marta 2011. godine (saziv 2010.-2014.) i 14. februara 2007. godine (saziv 2006.-2010.).

Posljednji saziv Narodne skupštine Republike Srpske konstituisan je 24. novembra 2014. godine. Što se tiče ranijih saziva, NSRS je održala konstituirajuću sjednicu 15. novembra 2010. godine (saziv 2010.-2014.) i 15. novembra 2010. godine (mandat 2006.- 2010.).

Na prvoj sjednici zastupnici u NSRS izabrat će rukovodstvo Narodne skupštine RS-a nakon što zastupnici polože zakletve i nakon što im iz Centralne izborne komisije zvanično uruče mandate. Inače, zakletvu polažu i predsjednik te potpredsjednici RS-a na istoj sjednici.

Narodna skupština bi trebala istog dana birati i delegate u Vijeće naroda RS, kao i u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. S obzirom na to da odluka Ustavnog suda BiH problematizira samo izbor delegata iz FBiH, manji bh. entitet bez ikakvih problema može izabrati delegate u državni parlament.