Kajmaković: Sarajevski aerodrom će imati godišnji kapacitet za dva miliona putnika i bolje će poslovati
Gospodine Kajmakoviću, imajuću u vidu razvoj situacije sa aerodromima u regiji (Beograd, Zagreb, Priština), koji su stranim kompanijama dati pod višedecenijsku koncesiju, moram pitati: Kakva je sudbina Međunarodnog aerodroma Sarajevo?
U kontekstu bilo kakvih izmjena vlasničke strukture Međunarodnog aerodroma Sarajevo, odnosno kako ste formulisali u pitanju "sudbine Međunarodnog aerodroma Sarajevo" podsjetio bih da je ključna odgovornost i uloga u eventualnom donošenju ovakve jedne odluke, svakako na vlasniku kapitala, odnosno na nosiocu vlasničkih i upravljačkih prava, a to je u našem slučaju Vlada Federacije BiH u 100 postotnom obimu.
Što se mog mišljenja tiče, cijenim, i na osnovu iskustava drugih aerodroma, da bi kod razmatranja eventualnog donošenja jedne ovakve odluke, svakako, bilo potrebno razmotriti brojne aspekte od značaja na njeno donošenje, kao i sve dobre, pa i eventualno loše posljedice koje bi takva jedna odluka proizvela. S tim u vezi, smatram da bi, pored ostalih važnih ciljeva, jedan od bitnih ciljeva u tom eventualnom procesu trebalo biti obezbjeđenje kontinuiteta ulaganja u razvoj aerodroma, kako bi se omogućio njegov daljnji rast u svim segmentima poslovanja, odnosno stalno praćenje relevantnih evropskih i svjetskih standarda.
Koji je, prema Vašem mišljenju, bio rezon bivših vlasničkih struktura kada su gorenavedene aerodrome dali stranim kompanijama pod koncesiju? Mislite li da je to bilo neizbježno?
S moje strane bi bilo preambiciozno uzeti sebi za pravo dati definitivan sud o tome. Da bi se tako nešto moglo bilo bi nužno poznavati širu sliku okolnosti koje su opredijelile tamošnje vlasnike za takav potez. U tom smislu, činjenice kažu kako u stručnoj, tako i u ostaloj, javnosti i u pomenutim tim zemljama postoje različita mišljenja o opravdanosti ovih odluka.
No bez obzira na to, cijenim da je kod donošenja takvih odluka u određenoj mjeri praćen svjetski trend, te da je preovlađujući utjecaj na njihovo donošenje imala procjena da će se na taj način osigurati bolje poslovanje navedenih aerodroma, kako kratkoročno, tako i na srednji i dugi rok, njihov dinamičniji razvoj u svakom smislu (infrastrukturnom, tehnološkom, kadrovskom itd), a sve s ciljem praćenja evropskih i svjetskih trendova.
Da li je to bilo neizbježno? Odgovor može biti, na izvjestan način, dvoznačan, pa čak i kao neka vrsta pitanja: Definitivno da nije bilo neizbježno, ali sa kojim posljedicama? U svakom slučaju vrijeme će najbolje pokazati da li su te odluke bile ispravne ili ne.
Vratimo se na Međunarodni aerodrom Sarajevo. Da li su izvršene sve pripreme za proširanje pristanišne zgrade Terminala B? Da li je bilo potrebe za otkupom zemljišta?
Za potrebe proširenja pristanišne zgrade nije bilo potrebno otkupljivati zemljište, jer se pristanišna zgrada proširuje na zemljištu koje je od ranije u našem vlasništvu i posjedu. Shodno tome, a kako smo još ranije informisali javnost, za izgradnju ovog objekta imamo svu potrebnu urbanističko-tehničku i projektnu dokumentaciju, a, kako smo također ranije informisali, objavljen je tender za izvođenje radova za ovaj projekt, kao i tender za nadzor nad izvođenjem tih radova.
Kad je riječ o postupcima eksproprijacije, Vaš portal je prije nekoliko dana objavio odgovarajuću informaciju u vezi s tim.
Kakva su Vaša očekivanja kada je riječ o tenderu za izvođenje radova na projektu "Dogradnja i modernizacija Terminala B"? Je li realno očekivati da radovi počnu u četvrtom kvartalu ove godine?
Proširenje pristanišne zgrade Terminala B predstavlja prioritetni strateški projekt za Međunarodni aerodrom Sarajevo. U vezi s tim, raspisan je najveći tender u novijoj historiji ovog aerodroma i to za modernizaciju i dogradnju Terminala B, te između ostalih i tender za izgradnju zgrade za Operativni Centar i osoblje, te za izgradnju VIP salona, a vrijednost svih pomenutih projekata je blizu 38 miliona KM. Nakon provođenja odgovarajućih procedura, a ukoliko naravno ne bude žalbenih postupaka, po odabiru najpovoljnijeg izvođača, pristupit će se potpisivanju ugovora.
Inače, svi pripremni radovi na osiguranju uvjeta za izvođenje radova na dogradnji Terminala B su završeni, dobijene su i sve potrebne dozvole od nadležnih institucija, što znači da odmah po provođenju navedenog postupka izvođač može da uđe u zonu građenja i počne radove na rekonstrukciji. Pri tom prije svega mislimo da je u okviru priprema, završeno rušenje starog terminala A, a svi radovi su okončani i prije kraja 2017. godine, kako smo ranije i najavljivali. U skladu sa najboljom svjetskom poslovnom praksom, izvršino je selektiranje svog otpada, a blizu 100 tona metalnog otpada, uglavnom željeza i aluminija je prodato.
Kao što sam rekao, uz pretpostavku da će postupak odabira najpovoljnijeg izvođača radova proteći bez eventualnih prigovora i žalbenih postupaka, uz striktno poštivanje zakonom propisanih rokova, početak radova je planiran za četvrti kvartal ove godine.
Da podsjetim, najavljena rekonstrukcija podrazumijeva proširenje i povećanje svih kapaciteta, kako prostornih tako i tehnoloških za potrebe registracije putnika i prtljaga, carinske, sigurnosne, pasoške i sanitarne kontrole na dolasku i odlasku, čekaonice za ukrcavanje putnika, Hitne pomoći, sigurnosnog pregleda prtljaga, preuzimanja prtljaga, čekaonice za doček putnika, ugostiteljskih sadržaja, Duty Free Shopa, kancelarijskih i komercijalnih prostora za potrebe aviokompanija i drugih agencija, prostora za vjerske potrebe i svih drugih pratećih službi. Proširenje treba osigurati dodatnih 10.000 metara kvadratnih prostora na četiri etaže. Tokom svih ovih radova aerodrom će raditi i neće biti zastoja i izmjena u redovnom odvijanju saobraćaja.
Kakvu konkretno korist očekujete od dogradnje i modernizacije Terminala B?
Postojeća infrastruktura zapravo već u ovom momentu, ne zadovoljava u potpunosti potrebe putnika i prometa na MAS-u. Pristanišna zgrada Terminala B je objekat kroz koji se vrši prihvat i otprema zrakoplova, putnika, prtljaga, pošte i robe, dakle radi se o jedanom od najznačajnijih objekata na MAS-u koji svojim resursima obezbjeđuje izvršavanje avio-operacija. Inače Terminal B, koji je otvoren 2003. god. je dimenzioniran za procesuiranje milion putnika. Njegovo proširenje je izuzetno kompleksan i izazovan projekat, posebno uzimajući u obzir da izvođenje radova ne smije utjecati na redovno obavljanje avio-operacija, odnosno da nema kašnjenja ili eventualnih prekida u radu, imajući u vidu da je Međunarodni aerodrom Sarajevo mali aerodrom sa ograničenom mogućnošću zamjenskih kapaciteta. Naravno, po završetku ovih radova, Međunarodni aerodrom Sarajevo imat će kapacitet da opsluži dva miliona putnika godišnje, što će nam omogućiti dalje privlačenje novih aviokompanija i uspostavu dodatnih destinacija, a našim putnicima puno veći komfor i općenito veći nivo kvaliteta usluga.
Možete li nas detaljnije upoznati sa dugoročnim planovima za dogradnju Sarajevskog aerodroma? Šta se konkretno, kada je riječ o tim naumima, uradilo?
Međunarodni aerodrom Sarajevo, nakon dugih i kompleksnih priprema u toku 2016. i 2017. godine, u 2018. ulazi u fazu pune implementacije kapitalnih razvojnih projekata, a pored naprije navedenih istakao bih i projekt sanacije poletno – sletne staze, rulnica i platforme, projekt proširenja platforme – I faza, planirani otkup hangara BH Airlines, izgradnja nove trafo stanice i drugo. Ističem i da su određeni važni projekti u cilju proširenja kapaciteta već realizirani tokom 2016. i 2017. godine (rušenje Terminala A, dobijanje svih potrebnih dozvola, optimizacija Terminala B kroz proširenje zone dolazaka, unaprijeđeni su sistem traka za prtljag kao i sama check-in zona, rekonstruirana je platforma za parkiranje zrakoplova i drugo).
Da li bi ostvarenje rečenih planova moglo imati problema zbog entitetske linije koja se nalazi u blizini aerodroma i kakva je uopšte komunikacija rukovodstava dvaju entiteta o tom pitanju?
Iako u neposrednoj blizini aerodroma, odnosno istočnog dijela uzletno-slijetne piste, entitetska linija je precizno definirana i ona ne predstavlja problem za bilo koje planove koji se tiču proširenja ili modernizacije Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Ti planovi, naime, nisu ni predviđali proširenje našeg aerodroma na područja koja se nalaze u drugom entitetu. U kontekstu aktivnosti našeg aerodroma, evidentno je da suradnja i komunikacija između dva entiteta se odvija na adekvatan način.
U tekućoj godini je najavljen milioniti broj putnika na Međunarodnom aerodromu Sarajevo. Šta ta brojka tačno podrazumijeva i u kojem se mjesecu može očekivati da će biti ostvarena?
Bosna i Hercegovina u proteklih godinu dana bilježi nezapamćen turistički rast, po kojem nam mogu pozavidjeti i najrazvijenije europske zemlje. Porast turističkih posjeta našoj zemlji dva puta je veći od EU prosjeka, pri čemu je rast turističkih posjeta Sarajevu čak pet puta iznad europskog prosjeka. Značajan broj turista u Bosnu i Hercegovinu dolazi avio-prevozom, te je Međunarodni aerodrom Sarajevo za većinu njih prvi susret sa našom zemljom. Od povećanja broja putnika koji dolaze preko našeg aerodroma I druge grane privrede imaju korist, prije svega turizam, ugostiteljstvo, trgovina…Šta više, u vremenu u kom se sve veći obim trgovinske razmjene vrši putem avio prometa, a posebno u situaciji u kojoj cestovna i željeznička infrastruktura u Bosni i Hercegovini kaska u odnosu na regiju, Međunarodni aerodrom Sarajevo predstavlja ključnu sponu za brojne izvoznike sa tržištima širom svijeta. Svi raspoloživi podaci ukazuju da izvoz brojnih robnih kategorija iz naše zemlje ne bi bio moguć, niti ta roba na svjetskom tržištu konkuretna, bez ovako kapacitiranog aerodroma koji konstatno vrši inovacije i unapređenja u svom poslovanju. Milionitog putnika očekujemo krajem godine, najvjerojatnije u mjesecu novembru ili decembru.
Očekujete li tekuće godine veću finansijsku neto dobit u odnosu na 2017. godinu koja je, kako su to mediji ranije izvijestili, bila rekordna?
Međunarodni aerodrom Sarajevo jedini je aerodrom u Bosni i Hercegovini koji posluje na isključivo komercijalnim principima, što naravno donosi značajne financijske benefite za preduzeće, ali takođe, kroz stalni rast broja putnika (posebno turista) te rast drugih pokazatelja (cargo promet i drugo) višestruko se pozitivno reflektira na grad Sarajevo, širu regiju, kao i Federaciju BiH, što značajno doprinosi jačanju ukupne ekonomske slike Bosne i Hercegovine.
Međunarodni aerodrom Sarajevo posljednih godina bilježi konstantan rast broja putnika, aviooperacija, novih linija i novih aviokompanija. Prema zvaničnim podacima, neto finansijska dobit za 2017. od 13.001.312 KM je rekordna u historiji ovog preduzeća, te je veća za 29 posto u odnosu na ostvarenu neto dobit u 2016. godini (10.044.292 KM), te je za 54 posto veća u odnosu na ostvarenu neto dobit za 2015. godinu (9.399.896 KM). Pored osnovne činjenice da je fizički obim procesuiranih putnika i aviooperacija u najvećoj mjeri generirao ovako uspješne finansijske rezultate, s pravom se može istaći i kontinuitet strateški osmišljenih i pažljivo planiranih aktivnosti koje su za cilj imale privući što veći broj aviokompanija na Međunarodni aerodrom Sarajevo, uspostavu novih linija, kao i proširenje svih pratećih ponuda i sadržaja u skladu sa raspoloživim kapacitetima. U tom kontekstu, dosta govori i podatak da su prihodi od tzv. neavijacijskih usluga (cargo usluge, Duty Free prodaja, zakup reklama i poslovnih prostora, ugostiteljsvo i catering itd.) u 2017. godini činili oko 23% ukupnih prihoda iz poslovanja Međunarodnog aerodroma Sarajevo. S obzirom da je povećanje broja operacija i putnika, znatno utječe na povećanje prihoda, vjerujemo da će i ove godine dobit biti na visokom nivou.
Hoće li u 2018. godini biti novih avionskih linija?
U ovom trenutku blizu 20 aviokompanija, uključujući i sezonske i čarter letove, djeluje sa sarajevskog aerodroma, koje povezuju Sarajevo sa otprilike isto toliko destinacija. Sa našeg aerodroma možete poletjeti ka: Zagrebu, Beču, Istanbulu, Dohi, Štokholmu, Minhenu, Dubaiju, Kelnu, Cirihu, Beogradu, Ljubljani, Budimpešti, Antaliji, Kopenhagenu... te sa samo jednim presjedanjem do gotovo bilo kojeg kutka zemaljske kugle. Tokom ljetne sezone, koja je najprometniji dio godine, većina redovnih avioprevoznika povećava broj letova prema svojim destinacijama, pa su tako i ove godine aviokompanije Turkish Airlines, Fly Dubai, Pegasus povećale broj letova prema Istanbulu i Dubai-ju. U prošloj godini čak šest novih aviokompanija je započelo operacije sa našeg aerodroma. Pozitivan trend, novih linija i novih aviokompanija nastavlja se i ove godine, pa je tako proljetos i skandinavska aviokompanija SAS uvela letove prema Kopenhagenu. Linija je od posebnog značaja za naše građane u Danskoj i Švedskoj, ali i za turiste iz ovog dijela Europe koji sve više posjećuju našu zemlju.Također ponovno su uspostavljeni letovi na relaciji Sarajevo-Cirih od strane aviokompanije Swiss, a od mjeseca juna i Air Arabia ponovno počinje sa letovima prema Šarži, koja je 20-tak kilometara udaljena od Dubai-ja.Također za vrijeme ljetnje sezone planiran je i veliki broj čarter letova prema ljetovalištima u Turskoj.Prema našim informacijama i aviokompanija FlyBosnia, koja je još uvijek u procesu registracije, bi trebala sa našeg aerodroma početi sa letovima za nekoliko atraktivnih destinacija. Najavili su letove za Rijad, ali i letove na europske destinacije koje su tražene poput Frankfurta, Štokholma i Amsterdama.
