Kako antigenski testovi mogu pomoći zdravstvu u BiH: Rezultati za jedan sat
Sve zarazne bolesti mogu se dijagnosticirati na dva načina, i to direktnim dokazivanjem uzročnika i indirektno dokazivanjem imunološkog odgovora organizma. Najbolje su direktne metode kao što je PCR, ali u slučaju koronavirusa moguća je i direktna detekcija antigena samog virusa.
Akademkinja i specijalistica mikrobiologije Mirsada Hukić pojašnjava nam šta ustvari znači dokazivanje prisustva virusa antigenskom metodom.
"Virus u sredini ima genom, a okolo je obavijen ovojnicom koja ima antigene osobine i provocira imunološi odgovor ljudi. Kada radimo PCR, mi umnožavamo genetski materijal RNA koji se nalazi u virusu. Dakle, od jednog virusa možemo napraviti veliki broj kopija i onda ih detektujemo, što je ustvari idealno. Ako u materijalu imamo malo virusa, mi njega prvo umnožimo i onda detektujemo proizvod. S druge strane, kod antigenih testova riječ je o direktnom dokazivanju antigena, ali tu nemamo mogućnost amplifikacije virusa. Koliko ih ima, toliko ih ima. Ako ih je malo u materijalu antigena, može se desiti da ne nađemo virus. Stoga je dosta osjetljivija i preciznija PCR tehnologija, ali ako i kroz antigenske testove dokažemo prisustvo virusa, to znači pozitivan test. Međutim, ako ne dokažemo prisustvo virusa, to ne mora značiti da je test negativan", pojasnila nam je Hukić.
Antigenski testovi se često koriste u svijetu mikrobiologije i virusologije, ali nikada nisu zaživjeli kao jedna od metoda testiranja na gripu. Međutim, s obzirom na to da daju rezultate u roku od jednog sata, mogu biti od velike pomoći zdravstvenom sistemu BiH u vrijeme pandemije.
Hukić smatra kako bi uskoro trebala početi primjena antigenskih testova u zdravstvenom sistemu BiH. Ipak, pojašnjava nam da su antigenski testovi praktičniji za bogate zemlje koje imaju taj luksuz ponavljanja negativnih testova.
"U svakom slučaju to su brzi i lagani testovi za čije izvođenje ne treba posebna oprema, dok za PCR morate imati specijalne mašine. Antigenski testovi mogu biti veoma korisni za brzu trijažu i male ustanove koje nemaju opremu, ali PCR metoda i dalje ostaje kao zlatni standard", zaključila je Hukić.
Ipak, iako se govori o uvođenju bržeg testiranja, čini se da naši domovi zdravlja i druge ustanove još nisu dobili zvanične odluke vlasti o implementaciji antigenskih testova.
Kako nam govori doktor Zaim Jatić, šef službe porodične medicine u JU Dom zdravlja KS, svako ubrzanje testiranja je velika pomoć za sve građane, a potom i zdravstvene radnike.
"U medicini je krucijalno da što prije dobijemo dijagnostiku. Do sada su samo najavljene nove metode i mogućnosti bržeg testiranja. Mi već sada imamo problem jer radimo više testiranja dnevno nego što je moguće uraditi, odnosno više nego naša mikrobiologija može primiti. Zbog toga i dolazi do kašnjenja u dobijanju rezultata testova. Međutim, do nas još nisu stigle zvanične odluke vlade o uvođenju bržih testova", kazao nam je Jatić.
Antigenski testovi se još nisu počeli u značajnoj mjeri koristiti u BiH, a za sada se koriste tek u nekim privatnim laboratorijama, a cijena iznosi oko 60 KM.
Uskoro ćemo saznati koji je Klix Auto godine 2025: Imate još vremena za glasanje
