Kako BiH godinama nema suverenitet na lijevoj obali rijeke Drine u zoni hidroelektrana
Ovo pitanje postaje još aktuelnije u kontekstu formiranja vlasti i zahtjeva Milorada Dodika da se nastavi s projektom hidroelektrane Buk Bijela na Drini, gdje je investitor entitet RS i Srbija. Međutim, to pitanje je isuviše složeno.
Prema međunarodnim konvencijama o raspodjeli hidroenergetskog potencijala graničnih, međudržavnih rijeka, ovo je nesporno pravo BiH na električnu energiju, još od puštanja u pogon svih agregata hidroelektrana.
U svijetu je već riješeno više od 1.350 slučajeva zajedničkog korištenja hidropotencijala rijeka i jezera.
Vlasništvo nad HE, ne isključuje pravo BiH na svoj udio u proizvedenoj energiji, jer se radi o resursu. Međutim, činjenica je da Srbija redovno izbjegava da se dogovori realizuju sa institucijama BiH.
Istovremeno Srbija je prisvajala i dalje prisvaja hidropotencijal i električnu energiju iz hidroelektrana HE Bajina Bašta i HE Zvornik, koja pripada BiH.
Postoje načini
Za raspodjelu hidroenergetskog potencijala primjenjuju se uobičajene metode (Metoda energetskog faktora i Metoda ukupne zapremine pri koti normalnog uspora), što je prihvaćeno i od predstavnika SR Srbije na zajedničkim sastancima (1982. - 1984. godine).
Za komentar o ovom višedecenijskom problemu, za portal Klix.ba, govorio je Muharem Cero, stručnjak za pitanja državne imovine.
On je naglasio na početku razgovora da se ovo pitanje mora rješavati na način političkog dogovora, a ne po trenutnom stanju.
"Ustavni sud je djelomičnom presudom u meritumu, konkretno vezano za Buk Bijela, riješio na sljedeći način. Cijelo pitanje je vratio zajedničkoj Komisiji za koncesije, da se ona odredi, pa bi se tek tada moglo određivati prema ovom pitanju", navodi Cero.
Ističe da je pitanje državne komisije mnogo kompleksnije.
"Politički stav koji dolazi iz RS-a, još od Mladena Ivanića pa u kontinuitetu, uz tvrdnju da ne postoji državna imovina, odnosno da presude Ustavog suda koje rješavaju vlasništva na teritoriju BiH, pogotovo ona bazna 1/11, pa onda ostale, manje presude, su pitanja koja su vrlo jednostavno i neupitno riješavali i pretvorili ga u agendu obaveze donošenja zakona u korištenju i upravljanju državnom imovinom na nivou države", kazo je Cero.
Dodaje da ustavna zapreka postoji, jer namjera RS-a je da se eutanizira državna komisija za koncesije.
"Percepcija je jednostavno takva u političkom miljeu RS-a, uz tvrdnju da ne postoji državna imovina, kroz izrazito nepoštivanje presuda ustavnog suda, te ne priznavanje komunikea Vijeća za provedbu mira.
Državna komisija je izvan mandata, istekli su rokovi, ljudi su otišli u penziju. Ona zato ne može da donosi zakonite odluke. Unatoč toj činjenici, kadrovi SNSD-a nisu dozvolili da se izvrši redovno popunjavanje mandata te komisije, uz šutnju HDZ-a naravno", poručio je Cero.
Nakaradno političko mješanje
Navodi da je nedavno nakaradno iščitavnje političkih sporazuma osmorke, SNSD-a i HDZ-a ponovno pokušavanje rješavanja ovog pitanja. Ali se sada nameće pitanje kako će nova državna vlast pristupiti ovom problemu. Treba naglasiti da BiH i Srbija nemaju sporazum ni o državnoj granici, a posebno je pitanje što entitet RS želi da vodi projekat, umjesto države.
"Čini se da je to prijeporna tačka u ovom momentu, zanemarivanja najvišeg organa u državi. Bez obzira na sve, morat će se uvažavati presude Ustavnog suda i da će Vijeće ministara morati imenovati novu komisiju državne komisije za koncesije BiH", zaključio je Cero.
Posljednja događanja i izjave, sporazumi Srbije i bh. entiteta RS, upozoravaju da se hitno moraju rješavati otvorena pitanja duga Srbije prema BiH i primjeniti davno međusobno utvrđeni principi raspodjele hidropotencijala.
Bez utvrđivanja raspodjele hidropotencijala i dugova Srbije, te integrisanog upravljanja tokom rijeke Drine, ne treba dozvoliti gradnju novih HE.
BiH trpi ogromne štete, a Srbija nastavlja da uzima energiju i blokira realizaciju bilo kakvog dogovora.
