Kako će se odluka o ukidanju fact checkera na Facebooku i Instagramu odraziti na BiH: Brojne su posljedice
Izvršni direktor Mete, Mark Zuckerberg, objavio je video u kojem je promjenu opravdao tvrdnjom da su dosadašnji fact-checkeri bili politički pristrasni, čime su, prema njegovim riječima, narušili povjerenje korisnika.
“Ovo što je započelo kao inicijativa za inkluzivnost, postalo je alat za suzbijanje mišljenja i isključivanje ljudi s različitim idejama. To je otišlo predaleko,” rekao je Zuckerberg.
Stručnjaci o rizicima
Anida Sokol, glavna i odgovorna urednica Mediacentra, smatra ovu odluku problematičnom, jer se otvara prostor za širenje štetnog sadržaja, kojem su društvene mreže posebno podložne.
“Vidjeli smo da je Zapadni Balkan plodno tlo za dezinformativne kampanje sa specifičnim političkim ciljevima. Takvi sadržaji često ugrožavaju zdravlje i sigurnost građana,” istakla je Sokol.
Emir Zulejhić, urednik platforme Raskrinkavanje.ba, ocijenio je da će korisnici najviše osjetiti posljedice ove odluke jer će se smanjiti dostupnost pouzdanih informacija.
“Odluka je politički motivisana, a licemjerno je fact-checkere optuživati za pristrasnost,” kazao je Zulejhić.
Profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Lejla Turčilo ocijenila je da je odluka Mete ustupak novoizabranom predsjedniku Donaldu Trumpu, dok je Feđa Kulenović sa Univerziteta u Sarajevu istakao da se Meta prilagođava politikama koje su u interesu korporacije, a ne javnosti.
Upozorenja na posljedice
Sokol je podsjetila da je Evropska unija donijela direktive koje promovišu saradnju s fact-checkerima kako bi se korisnici zaštitili od dezinformacija.
“Uvođenjem ove prakse Meta djeluje suprotno evropskim zakonima i kodeksima dobre prakse,” kazala je.
Zulejhić upozorava da će, ako se ovakva praksa proširi na BiH, društvene mreže postati plodno tlo za negiranje genocida u Srebrenici, rusku ratnu propagandu i razne oblike prevara.
“Bez provjere činjenica, manipulacija će biti svakodnevna pojava,” zaključuje Zulejhić.
Utjecaj na novinarstvo
Sokol smatra da bi ukidanje programa provjere činjenica moglo negativno utjecati na novinare, koji često koriste sadržaj s društvenih mreža bez dodatne provjere.
“Fact-checking programi smanjuju doseg dezinformacija, što obavezuje novinare da pažljivije biraju i provjeravaju informacije prije objave,” rekla je.
Odluka Mete već izaziva brojne reakcije, a stručnjaci ističu da je nužno nastaviti borbu protiv dezinformacija radi zaštite javnog interesa i sigurnosti korisnika, piše Detektor.
Podignuta optužnica protiv sedam pripadnika HVO-a zbog ratnih zločina nad bošnjačkim civilima
