Kako izgleda testiranje na koronavirus i put pacijenta u domovima zdravlja u Sarajevu
U slučaju kontakta sa zaraženom osobom, pojave simptoma Covida-19 ili bilo kakvih pitanja, prva stanica je call centar u domu zdravlja ili porodični ljekar. Call centar dnevno primi do 50 poziva, a medicinski radnici su, nakon što se informišu o stanju i eventualnim simptomima, dužni građane uputite šta dalje trebaju činiti, kome se i na koji način javiti. Kako to izgleda pogledajte u videu.
Naredna stanica je pripadajući dom zdravlja. Prema podacima Kriznog štaba, u domovima zdravlja dnevno se uzima blizu 300 briseva, a na osnovu elektronske uputnice porodičnog ljekara ili procjene ljekara u Covid ambulanti. Riječ je o dvije različite uputnice, ona za testiranje daje se kada porodični ljekar procijeni da je pacijentu potrebno testiranje, dok se u Covid ambulantu upućuju osobe za koju su potrebne dodatne pretrage.
"Osoba koja primijeti simptome ili je bila u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom telefonski se javi porodičnom ljekaru koji odlučuje da li je potreban pregled u Covid ambulanti. Ljekar šalje elektronsku uputnicu sa detaljno opisanim simptomima i dužinom njihovog trajanja. Zatim pacijent dolazi u Covid ambulantu na pregled, gdje se uzima anamneza i radi dijagnostika koja se sastoji od laboratorijskih nalaza i po potrebi RTG-a pluća, ukoliko pacijent ima respiratorne simptome. Ukoliko ljekar nije dao uputnicu za testiranje, u ambulanti se nakon pregleda i dijagnostike odlučuje da li je ono potrebno. Pacijent se nakon toga ponovo javlja svom ljekaru koji odlučuje o daljem tretmanu", kazala je za Klix.ba doktorica Lejla Kulenović koja radi u Covid ambulanti u Domu zdravlja Vrazova.
Prilikom dolaska na testiranje svaki pacijent mora imati zaštitnu masku i poštovati distancu.
Po dolasku na punkt predaje zdravstvenu knjižicu i broj telefona kako bi putem Viber aplikacije dobio rezultate testiranja, koji se čekaju 24 sata. Prilikom samog testiranja potrebno je skinuti masku s nosa, prekriti usta i lagano zabaciti glavu unazad kako bi medicinski radnik uzeo bris iz obje nosnice. Uzimanje brisa nije bolno, ali je neugodno. Pacijent nakon toga, ukoliko ima uputnicu, odlazi u Covid ambulantu. Kako izgleda proces testiranja pogledajte u videu.
Svaka Covid ambulanta ima nekoliko timova koje čine ljekar, medicinska sestra, laborant, inžinjer radiologije, radnica i vozač. Svako od njih od početka do kraja smjene nosi zaštitno odijelo, rukavice, vizir, maske i natikače. Prema riječima doktorice Kulenović, tokom smjene nema konzumiranja hrane i pića niti odlaska u toalet.
"Svaki pacijent mora imati masku i rukavice, sve se dezinfikuje barem 10 puta u jednoj smjeni. U jednoj smjeni imamo do 35 pacijenata, najviše ih je ponedjeljkom. Pacijenti uglavnom sarađuju, ali dolaze u strahu jer ne znaju šta ih čeka", kazala nam je Kulenović.
Zaraženo 25 uposlenika, 42 na bolovanju
U prvih 15 dana augusta u sarajevskim domovima zdravlja izvršeno je 18.000 pregleda vezanih za koronavirus, a prema riječima predsjednika Kriznog štaba, epidemiologa Enesa Šačića, u julu je bilo više od 178.000 pregleda i pruženo je 420.000 usluga nevezanih za koronavirus. Istovremeno, 25 uposlenika je zaraženo koronavirusom, dok je ukupno 42 njih na bolovanju jer se neki poslije izolacije još uvijek nisu oporavili od teškog oblika Covida-19.
"Između 70 i 80 posto zaraženih je medicinskih radnika, a među zaraženim ima i vozača i radnika u administraciji. Imali smo sastanak s premijerom KS Mariom Nenadićem i obećao nam je da će pomoći u prijemu zdravstvenih radnika", kazao nam je doktor Šačić.
Ističe da upravo zbog velikog obima posla i nedostatka radnika dolazi do zagušenja prilikom poziva domovima zdravlja, ali i gužvi po dolasku na testiranje.
"Imamo 1.700 samoizolacija, te osobe su 14 dana pod kontrolom ljekara koji ih zove svaki dan. Kad se broj izolacija podijeli na broj ljekara, svaki ljekar u toku smjene imao samo između 40 i 50 poziva, pored drugog posla", ističe doktor Šačić.
Osim navedenog, domovi zdravlja imaju problem i s nedostatkom zaštitne opreme.
"Imamo 2.100 uposlenika, trošimo jako puno opreme i potrebno nam je stalno zanavljanje. Također, trudimo se da ne dođemo u situaciju da nemamo briseva, a mi smo uzeli 21.000 od ukupno 26.000 uzetih briseva u Kantonu Sarajevo", rekao nam je član Kriznog štaba, doktor Milan Mioković.
Ističe da Krizni štab, koji se sastoji od sedam članova, radi svakodnevno, da je broj poziva ogroman, te da se kritike građana najčešće odnose na kompleksnost sistema, nepostojanje puta pacijenta i nesuglasica između sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite.
"Bacamo se na svaki gorući problem, ali uvijek može bolje. Ne guramo probleme pod tepih, reagujemo promptno. Naš zadatak je kompleksan, radimo već tri-četiri mjeseca, ima umora i zasićenja, ali ima i entuzijazma i timskog rada da bi situacija bila što bolja i da bi olakšali građanima bitisanje koje nikome nije lako", tvrdi doktor Mioković.
Projekt s UN-om trebao bi riješiti mnoge probleme
A bitisanje i medicinskim radnicima i građanima, prema riječima naših sagovornika, trebao bi olakšati projekta koji se realizuje u saradnji sa UN-om, a trebao bi zaživjeti krajem augusta ili početkom septembra.
"Radimo na ubrzanju potoka informacija između pacijenta i svih službi u domovima zdravlja. Pravimo infrastrukturu jedinstvenog pristupnog broja, centra koji će raditi 24 sata, te na nabavci 130 mobitela koji će ubrzati protok informacija", kazao je doktor Šačić.
Pozivom na jedinstveni broj građani će moći saznati lokaciju na koju trebaju da se jave ukoliko imaju simptome, saznaju lokaciju za uzimanju brisa i na kraju rezultate testiranja.
"To se i sada radi, ali ovo će sve značajno unaprijediti. Imamo aplikaciju koja ima određen ikonice i svaka ima određene sadržaje, a opis je u nadležnosti stručnjaka iz UN-a i doma zdravlja. Građani će za neka pitanja moći dobiti automatski odgovor, a za neka će razgovarati sa zdravstvenim radnikom", naveo je doktor Šačić.
S obzirom da je više puta istaknuto da koronavirus neće tako brzo nestati i da je potrebno naviknuti se na život s njim, zdravstveni radnici apeluju na građane da se ponašaju u skladu s preporukama i mjerama, da prilikom razgovara s ljekarima pažljivo slušaju i primjenjuju savjete, te da pri dolasku u dom zdravlja čitaju i prate jasno istaknuta uputstva kako se ne bi stvarale nepotrebne gužve i nervoza.
