Kako je Bosna i Hercegovina dobila jedinstven pasoš: Građanima RS-a je trebala viza za Hrvatsku
Dejtonskim sporazumom je definisano kako pasoše izdaju entitetska ministarstva unutrašnjih poslova, što je dovelo do toga da postoje dvije varijante pasoša jedne države.
Republika Bosna i Hercegovina je nakon proglašenja nezavisnosti i priznanja dobila svoj prvi pasoš koji je se u tom obliku izdavao sve do 1998. godine.
Godine 1999. počelo se sa izdavanjem pasoša koji su bili bez ikakvih zvaničnih obilježja. Jedna varijanta je postojala za FBiH, a druga za RS. Ono što je manje poznata činjenica je da je prije izdavanja ovih pasoša, građanima RS-a ulazak u Republiku Hrvatsku bio moguć isključivo uz izdavanje vize.
Njujorškom deklaracjom koju su 15. novembra 1999. godine potpisali tadašnji članovi Predsjedništva dogovoreno je da će Bosna i Hercegovina ubuduće imati jedinstven pasoš na čijim bi koricama bio samo naziv BiH na ćirilićnom i latiničnom pismu.
Dana 29. septembra 2000. Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch je nametnuo odluku o izmjenama i dopunama Zakona o putnim ispravama kojima se uvodi jedinstveni pasoš.
U članku 2. Zakona o putnim ispravama Bosne i Hercegovine izbrisane su riječi državljanstvo Federacije Bosne i Hercegovine ili Republike Srpske. Ustanovljen je i novi dizajn koji je ovaj put uključivao grb BiH, bez naziva entiteta. 2002. godine prethodno izdavani pasoši sa nazivima entiteta prestali su važiti.
Pasoš u tom obliku je korišten sve do 2009. godine kada je uveden novi biometrijski pasoš, koji je bio uslov za uvođenje bezviznog režima za zemlje Schengena.
Pasoš Bosne i Hercegovine je prema izvještaju The Henley Passport Indexa na 47. mjestu u svijetu. Građani naše zemlje mogu ući u 118 zemalja.
