Kako je Bosna i Hercegovina (zasad) izgubila 70 miliona eura iz EU Plana rasta
Prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, dokument je uz određene izmjene usvojen u utorak i poslan na potvrdu svim kantonima u Federaciji BiH, vlastima u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu.
Kako je objavila Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, na potvrdu se čekalo vlasti u četiri kantona i Brčko Distriktu.
Tokom utorka je došla saglasnost iz Brčko Distrikta, a zatim se čekalo na Unsko-sanski, Srednjobosanski, Tuzlanski i Zeničko-dobojski kanton. Premijeri ovih kantona, prema saznanjima portala Klix.ba, tražili su do narednog jutra, odnosno srijede, da daju svoj stav o usaglašenom dokumentu.
Izvor blizak Radnoj grupi koju je formiralo Vijeće ministara BiH za Klix.ba kaže da je neformalni rok bio do 9:30 sati, ali su premijeri ova četiri kantona tražili dodatno produženje roka, a razlog je bio opširnost dokumenta i činjenica da je bilo malo vremena za neku ozbiljniju analizu.
Novi rok, kako kaže naš izvor, bio je do 12 sati, pa je i taj probijen. Kantoni koji nisu dali svoju saglasnost su isprva tražili dodatni rok do kraja dana, koji nije prihvaćen. Uslijedila je "uslovna saglasnost" premijera iz ova četiri kantona, što je Vijeće ministara BiH interpretiralo kao glas "protiv."
Jedan od problema, kako saznaje Klix.ba, bio je i u projektima koji su predviđeni za različite nivoe vlasti u BiH. Kako nam je otkriveno, ovom tranšom nisu predviđeni projekti u većini kantona u FBiH, već je novac bio predviđen za projekte u RS-u i u tri kantona unutar drugog bh. entiteta.
Tahir Lendo, premijer Srednjo-bosanskog kantona, u izjavi za Klix.ba kaže da saglasnost, između ostalog, isprva nije stigla zbog stvari koji se nalaze u novom dokumentu koji je stigao od Radne grupe.
"Radi se o neprincipijelnim promjenama, i to drastičnim, na koje nismo mogli pristati. To već izlazi iz ustavnih okvira BiH", rekao je Lendo za naš portal.
Kaže da je riječ o "prijenosu nadležnosti s Vijeća ministara BiH na entitetska ministarstva", te da je to "apsolutno neprihvatljivo."
Ono što je važno naglasiti jeste da je, za razliku od inicijalnih izvještaja o 113 mjera, na stolu za dogovor bilo 112 mjera te da se, prema saznanjima Klix.ba, nije uopšte raspravljalo o jedinstvenom broju za hitne slučajeve u BiH.
Treba reći da je na kraju usaglašeno 110 mjera, a na stolu je ostalo pitanje Ustavnog suda BiH i načina odlučivanja u Vijeću za državnu pomoć, odnosno ukidanje entitetskog veta. Krišto je navela da "postoji tehnički dogovor" za ove dvije mjere, ali nije pojasnila o čemu se tačno radi.
Ipak, za razliku od prvog poslanog dokumenta, koji je bio gruba verzija uz brojne primjedbe raznih nivoa vlasti u BiH, a najviše iz entiteta RS, ovdje se radilo o potpunoj verziji bez komentara.
Visoki zvaničnici u bh. vlasti nadali su se da će EU ovu Reformsku agendu prihvatiti, bez obzira na dvije neusaglašene mjere, i ‘osloboditi’ 70 miliona eura za našu zemlju, odnosno prvu tranšu od ukupno milijardu eura koliko je za BiH planirano kroz EU Plan rasta.
Nažalost, dokument nije usaglašen i dokument neće biti poslan u Brisel, zbog čega je, barem po trenutnim informacijama, ostala bez prve tranše iz EU Plana rasta.
Kako za Klix.ba kažu iz Delegacije EU u BiH, Brisel stoji iza pokušaja bh. vlasti da konačno riješe ovo pitanje i da se "potpuna Reformska agenda" pošalje. Ipak, nisu nam mogli reći da li bi bio prihvaćen dokument koji nema usaglašene sve mjere, rekavši kako bi bilo "nezahvalno komentarisati hipotetske situacije."
Naglašavaju i da poenta Plana rasta nije samo u novcu, već i u brojnim pozitivnim reformama koji bi BiH morala izvršiti ako se dokument u potpunosti usvoji, a koje bi značajno poboljšale ekonomski i privredni status naše zemlje.
Navode i primjer usaglašavanja tržišta u BiH s pravilima zajedničkog tržišta u EU, što je svakako cilj naše zemlje kao države kandidatkinje za članstvo.
Vrijedi podsjetiti na činjenicu da ako 70 miliona eura bude izgubljeno, taj novac će se podijeliti među državama koje su Reformske agende na vrijeme poslale, a riječ je o Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Albaniji i Kosovu.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
