Vakcina-poredak
40

Kako je EU pala na korona-ispitu, a nacionalna država trijumfovala: BiH u raskoraku

S. Hambo
Detalj sa jučerašnje primopredaje donacije vakcina iz Srbije (Foto: T. S./Klix.ba)
Detalj sa jučerašnje primopredaje donacije vakcina iz Srbije (Foto: T. S./Klix.ba)
Od osamostaljenja do danas većinska i probosanska politika bilo je opredjeljenje ka Evropskoj uniji i NATO integracijama. Svaka nada i zaštita tražila se u multilateralizmu, u nekoj velikoj porodici. Ta porodica nije baš idealno položila ispit u vremenu bitke za vakcine.

Godina teške borbe protiv korone, otkriće vakcina i galopirajuća utrka zemalja za tom vrijednom bočicom tekućine na površinu je izbacila brojne slabosti onih principa u koje je zemlja poput BiH polagala najviše nada.

Ako izuzmemo činjenicu kompleksnog administrativnog uređenja, manjkavog Dejtonskog ustava, unutarnjih sila koje rade na razgradnji BiH, neosporna je činjenica da EU, ali i drugi multilateralni oblici poput Svjetske zdravstvene organizcije nisu na pravi način odbranili ideju jednakosti i pravovremene solidarnosti.

Deblji kraj BiH

Građani BiH ispaštaju prije svega nesposobnost domaćih vlasti zbog nonšalantnog pristupa procesu nabavke vakcina. Sve što je Vijeće ministara uradilo kao najodgovorniji organ je čekanje COVAX mehanizma, jer im je rečeno i obećano da će to biti najbolji put za nabavku vakcine. I dok je BiH čekala, većina drugih evropskih zemalja je ulazila u bitku za direktnu nabavku vakcina, a svima je COVAX bio tek rezervna opcija. Sada, kada je čuveni COVAX prilično usporio proces i za zemlje poput BiH zakasnio, individualni pristup se pokazao najefikasnijim.

Drugi dio priče odnosi se na sporost Evropske medicinske agencije koja još uvijek, a vjerovatno iz političkih razloga, nije odobrila za upotrebu ni rusku ni kinesku vakcinu. Uprkos tome, neke zemlje poput Mađarske direktno su kupile značajne količine tih vakcina te se oslanjaju na svoj nacionalni pristup. Na tom putu je i Hrvatska koja je pokazala interes da kupi rusku vakcinu.

Austrija i Danska su otvoreno priznale da u narednom periodu uopće ne misle čekati EU te će zajedno s Izraelom pristupiti usavršavanju vakcina druge generacije. Sve to pod izgovorom da je EU previše spora te da se nacionalno mora reagovati.

Euroskepticizam

Kako sada, u kontekstu takvog pristupa i borbe svake zemlje za sebe, posmatrati zemlje poput nemoćne BiH, koja najviše zavisi od nekog generalnog, zajedničkog pristupa. Prilikom jučerašnje donacije 5.000 vakcina BiH predsjednik Srbije nije skrivao euroskepticizam u svojim porukama. Naglašavao je da se EU uspavala te da se "sami moramo pobrinuti za sebe, za komšije".

Ukoliko pak malo dublje zagrebemo, postat će jasno da BiH, onakva kakva želi biti, nikako ne može niti smije pristati na takav isključivi pristup tihog sukobljavanja s EU i drugim partnerima kojima teži. Srbija jasno koristi i pandemiju da sebe u regiji nametne kao najpozitivniju priču, kao humanu priču, jer im je to neophodno u cilju kakvog-takvog pranja za grijehove prošlosti. Nesumnjivo je da Srbija ima pretenzije da se nametne kao glavni faktor na Zapadnom Balkanu, iako vješto koketira i sa Zapadom i s Istokom.

Utjecaj Rusije i Kine

BiH je trenutno suočena s neminovnom opcijom nametanja Rusije i Kine kroz priču o vakcinama. A zdravlje ljudi je ipak najpreče. Probosanske vlasti iskazuju stidljivo poruke da bi najradije zapadne vakcine, a zapad se "o svom jadu zabavio". Tu dolazimo do priče o vrijednostima ciljeva kojima godinama težimo s jedne strane i jednostranim nacionalnim pristupom države s druge strane, za što očito nismo sposobni.

A kako stojimo u očima Zapada najbolje ilustrira jučerašnji naslov Reutersa o Vučićevoj donaciji s prizvukom plemenskog tumačenja. Tako je u svijet otišla slika da je "dojučerašnji neprijatelj muslimanima u Bosni donirao vakcine". U toj rečenici gubi se sva borba i smisao dokazivanja kakva je ova država i kakva treba biti. U toj rečenici se ogleda kako nas svijet vidi te alarmira da ne radimo dovoljno i ne govorimo dovoljno glasno.

Sve to upućuje na dva detalja. EU, NATO, ali i druge organizacije ovdje moraju učiniti konkretniji potez žele li Rusiji i Kini pokazati da su vrijednosti koje propagiraju na Balkanu još uvijek prioritet. S druge strane, ova situacija vraća nas na zemlju da ne postoji čarobni štapić, čak ni u džepu Joea Bidena, čijem se aktivnijem angažmanu u ovoj državi mnogi nadaju.

BiH se davno opredijelila kojim će putem kročiti, samo su putokazi u posljednje vrijeme zamućeni, a kompleksna država poput BiH ne može daleko bez jasnijih signala i konkretnije ruke spasa sa Zapada.