Kako je FBiH koristila rezerve za hitne situacije: Finansirale se stranke, isplaćivale plaće...

Naime, sredstva dodjeljivana budžetskim korisnicima, korištena su za rad i tekuće izdatke poslovanja institucija federalnih organa, naprimjer izmirenja staža, naknade, nabavke opreme i ostalo, za rad udruženja građana, kulturno-umjetničkih društava, sportskih klubova i sportskih udruženja, vjerskih i humanitarnih organizacija, medija i pojedinaca.

"Samo mali dio sredstava tekuće rezerve utrošen je za pokrivanje troškova nastalih usljed elementarnih nepogoda i prirodnih nesreća odnosno za hitne i nepredviđene situacije koje se nisu mogle predvidjeti i planirati u budžetima", piše u reviziji učinka "Upravljanje tekućom rezervom u javnom sektoru u FBiH"

U skladu sa Odlukom o kriterijima raspodjele finansijskih sredstava iz tekuće rezerve Budžeta FBiH, budžetski korisnici bili su dužni osigurati zakonito i namjensko korištenje odobrenih sredstava. Iz odluka o dodjeli sredstava tekuće rezerve vidljivo je da najveći dio sredstava nije odobren u skladu sa zakonskom namjenom sredstava tekućih rezervi. Međutim ne postoje zakonske odredbe koje bi utvrđivale konsekvence za odgovorne osobe koje su odobrile, niti za odgovorne subjekte kojima su odobrena sredstva tekućih rezervi i koja su utrošena nenamjenski.

"Izvještavanje o utrošku sredstava tekuće rezerve je zadovoljavanje samo forme, jer najveći dio zahtjeva za sredstvima, nije trebao biti odobren. Konstatovano je dakle da su budžetski korisnici formalno ispunjavali svoju obavezu slanja izvještaja o utrošku ministarstvu finansija, koje isto tako formalno u skladu sa zakonskim odredbama konsolidovalo ista i dostavljalo ih tromjesečno Vladi bez priloženih analiza o efektima utroška sredstava. Vlada je izvještaje polugodišnje i godišnje proslijeđivala Parlamentu također bez sačinjenih i priloženih analiza iz kojih bi se vidjela opravdanost dodjele sredstava", piše u reviziji.

Nerazumno i maksimalno korištena sredstva tekućih rezervi

Analizom aktivnosti na osnovu prikupljenih podataka, revizijski tim je zaključio da u posmatranom periodu, aktivnosti institucija u planiranju i realizaciji budžeta nisu bile u skladu sa opredjeljinjima vlasti, niti su bile usmjerene na smanjenje deficita budžeta kako na nivou Federacije BiH, tako i na kantonalnom nivou.

"Dapače sredstva tekuće rezerve korištena su kao dodatna budžetska sredstva za finansiranje troškova koji su trebali biti finansirani, a nisu iz tekućeg poslovanja", stoji u reviziji.

Revizijski tim tako je utvrdio "nerazumijevanje" namjene korištenja sredstava tekuće rezerve, tumačenje zakonskih odredbi, načina raspodjele kao i kontrole utroška i izvještavanja o utrošku.

Dodaju i da da sredstva tekuće rezerve nisu po principu ekonomičnosti korištena minimalno već naprotiv, ista su korištena u najvećem dijelu do iznosa planiranih i odobrenih budžetom.

Sredstvima tekuće rezerve nisu finansirani hitni i izvanredni izdaci i programi od javnog interesa i njima u skladu sa principom efikasnosti nije postizao bolji rezultat nego su se popunjavale budžetske dubioze.

"Sredstva su dakle korištena za finansiranje tekućeg poslovanja, a ne namjenski samo za namjene predviđene zakonom. Utrošak navedenih sredstava ima tendenciju rasta što je u suprotnosti sa opredjeljenjima Vlade FBiH i usvojenim Zakonom o načinu ostvarivanja ušteda u FBiH koji će se primjenjivati dok traje aranžman sa MMF-om", navodi se u izvještaju.

Revizori se pitaju i koji izdaci i rashodi samih budžetskih korisnika, sportskih klubova i udruženja ili humanitarnih i vjerskih organizacija mogu biti svrstani pod pojam hitni i nepredviđeni, čime se može opravdati hitnost, čime se može opravdati da troškovi nisu mogli biti planirani i finansirani iz tekućeg budžeta ili da nisu mogli biti odloženi za iduću godinu.

Dodaju i da bi dobio sredstva iz tekuće rezerve budžetski korisnik mora poslati formalni zahtjev Federalnom ministarstvu finansija u pismenoj formi.

Sportske igre, memorijalni turniri, advokatske usluge, smještaj ministarstava...

Od federalnih ministarstava najveći iznos sredstava tekućih rezervi potrošilo je Federalno ministarstvo za pitanje boraca i invalida odbrambenog-oslobodilačkog rata u iznosu od 5.794.386 KM.

Iz prezentovanih izvještaja o utrošku, vidljivo je da sredstva nisu korištena u skladu sa zakonom propisanoj namjeni jer su finansirani troškovi koji su mogli i trebali biti planirani i finansirani iz tekućeg budžeta. Primjera radi u 2012.godini finansirani su troškovi održavanja sportskih igara, jednokratne pomoći pripadnicima oružanih snaga, troškovi liječenja u iznosu od 1.569.186 KM.

Tokom 2013.godine utrošeno je 3.141.200 KM za finansiranje troškova sportskih igara, revizija u oblasti braniteljsko invalidske zaštite, a tokom 2014.godine iznos od 1.084.000 KM utrošen je na ime finansiranja sportskih igara i memorijalnih turnira, nabavu motornih vozila, adaptacije prostora i sufinansiranje troškova izgradnje zgrada za branitelje

Federalno ministarstvo kulture i sporta je na drugom mjestu sa utroškom sredstva tekuće rezerve u iznosu od 3.141.375 KM. Isto je tokom 2012. godine isplatilo 1.190.700 KM na ime nagrada sportskim savezima, klubovima, instistucijama kulture, vjerskim institucijama. Tokom 2013.godine 335.000 KM isplaćeno je kao finansijska pomoć sportskim savezima i klubovima dok je u 2014.godini isplaćeno 848.910 KM za nagrade i finansijsku pomoć sportskim savezima, klubovima, rekonstrukciju pomoćnih terena, izmirenje obaveza za festival "Sarajevska zima" i tako dalje. Sve navedeno trebalo je planirati i finansirati iz tekućeg budžeta

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije potrošilo je 2.751.132 KM sredstva tekuće rezerve od čega je tokom 2012. godine 152.458 KM utrošeno za troškove odvjetničkih ureda, medicinskog vještačenja i troškove stečajnih postupaka. Tokom 2013.godine utrošeno je 161.704 KM za advokatske usluge, prijenos dionica, sajam energije i samo 100.000 KM za zakonom propisanu svrhu ovih sredstava, a to je sanaciju klizišta. Tokom 2014.godine utvrđen je značajniji rast utroška sredstava tekućih rezervi koji je iznosio 1.681.970 KM. Sredstva su utrošena za plaćanje staža, pomoć radnicima preduzeća u stečaju, uplata dugovanja drugih poduzeća, prevazilaženje blokada računa, refundiranje troškova arbitraže, odvjetničkih troškova, dok je samo 50.000 KM isplaćeno u skladu sa zakonskom svrhom sredstava tekuće rezerve (hitni i nepredviđeni izdaci i elementarne nepogode), a to je u ovom slučaju pomoć rudarima u rudarskoj nesreći u jami Raspotočje

Služba za zajedničke poslove organa i tijela u FBiH, tokom revidiranog perioda utrošila je 1.583.254 KM sredstava tekućih rezervi. U 2012.godini iste su utrošile 1.409.936 KM sredstava tekuće rezerve od čega 604.727 KM za isplatu poreza na promet nekretnina, 395.000 KM za materijalne troškove 182.002 KM za troškove zakupa za smještaj federalnih ministarstava, 103.730 KM za materijalne troškove i nabavu opreme, 70.700 KM za podmirenje obaveza poduzeća "Riva Trpanj" te 28.000 KM zakup za smještaj Ureda za saradnju i zastupanje, a 25.777 KM za troškove zakupa smještaja Ureda koordinatora Vlade FBiH u Brčkom.

Tokom 2013. godine sredstva tekuće rezerve u iznosu od 48.507 KM, utrošena su za troškove postupka likvidacije –stečaja preduzeća "Riva Trpanj" (34.450 KM), troškovi prseljenja FM rada i socijalne politike ( 4.621 KM) te saniranje fasade i ureda u ul.M.Tita 62 (9.436 KM). Tokom 2014.godine Službe su potrošile 34.690 KM tekućih rezervi za troškove saniranja oštećenih fasada (10.354 KM), te plaćanje troškova zakupa skladišta za doniranu mehanizaciju (24.336 KM). Iz naprijed navedenoga vidljivo je da su sredstva rezerve potrošena za troškove koji se trebaju planirati i pokrivati iz tekućeg budžeta

Ured za reviziju institucija FBiH navodi i da je samo Federalna uprava civilne zaštite tokom 2014.godine utrošila 534.000 KM za pomoć saniranja šteta nastalih prirodnim nepogodama u općinama Kantona 10, Federalno ministarstvo pravde 100.000 KM u 2014.godini za pomoć nastradalim područjima od prirodne nesreće, Vlada FBiH je tokom 2014.godine izdvojila 300.000 KM za nabavku građevinskog materijala –crijepa za potrebe stanovništva Općine Gračanica kao i Federalni zavod za agropedologiju koji je tokom 2014.godine utrošio 54.500 KM zbog povećanog obima poslova uzrokovanih stanjem prirodne nesreće na području FBiH.

Ostali budžetski korisnici utrošili su značajna sredstva tekuće rezerve kako je to vidljivo iz tabele, a najčešće su se sredstva dodjeljivala pojedincima kao pomoć za liječenje, školovanje ili kao nagrada za školske i sportske uspjehe, udrugama građana i sportskjim savezima i klubovima, vjerskim zajednicama za njihovo tekuće poslovanje, a ne za hitne i nepredviđene događaje.

Od ukupno utrošenih sredstava tekuće rezerve po kantonima u iznosu od 13.099.092 KM, što predstavlja 38 posto od ukupno utrošenih sredstava tekuće rezerve u revidiranom periodu, za hitne i nepredviđene namjene skladno njihovoj zakonskoj namjeni utrošeno je samo 488.430 KM.

U većini novac tekućih rezervi koristio se za razna socijalna davanja, pomoć za liječenje, zaostale doprinose i plaćnje staža, davanje raznim udrugama za finansiranje raznih manifestacija. Vidljivo je također tendencija rasta utroška sredstava tekuće rezerve iz godine u godinu i kod federalnih i kod kantonalnih korisnika. Izuzetak su dva kantona koji nisu koristila nikako sredstva tekuće rezerve.

Nabavka aviokarata, isplate plaća i naknada, donacije političkim strankama...

U korištenju sredstava tekuće rezerve prednjači Unskosanski kanton koji je u revidiranom periodu utrošio ukupno 3.425.410 KM od čega je samo 128.700 KM utrošeno namjenski. Sredstva su korištena za finansiranje raznih projekata, udruženja, finansiranje raznih manifestacija, nabavke vozila za prijevoz učenika, vozila, nabavku aviokarata i tako dalje.

Tokom 2011. godine utrošeno je 404.519,58 KM od čega je samo 10.300 KM za zakonom propisane namjene (štete od požara), dok je ostatak sredstava utrošen za realizovanje raznih projekata, pomoći socijalno ugroženim, donacije raznim udrugama građana, sportskim klubovima i savezima, vjerskim zajednicama. Tokom 2012. godine utrošak sredstava tekućih rezervi drastično se povećao i iznosio je 1.764.702 KM, od čega je najveći dio utrošen za isplate plaća i naknada dok je ostatak za razne donacije udrugama, sportskim klubovima, jednokratne socijalne pomoći.

U 2013. godini potrošeno je 357.141 KM od čega samo 88.200 KM za hitne i nepredviđene izdatke u skladu sa zakonom predviđenoj namjeni ovih sredstava. U 2014.godini ponovo je vidljiv trend porasta utroška sredstava tekuće rezerve. Utrošeno je 899.047 KM od čega je samo cca 119.700 za saniranje šteta od elementarnih nepogoda (poplava) dok je ostatak utrošen za rashode koji se trebaju pokrivati iz redovitih budžetskih sredstava (nabavke, pomoći socijalno ugroženim, pomoći udrugama, vjerskim zajednicama, sportskim savezima i klubovima itd.).

Zapadnohercegovački kanton je od 2.920.369 KM utrošenih sredstava tekuće rezerve za zakonom propisane namjene utrošio samo 35.000 KM. Uvidom u odluke na osnovu kojih je vršena isplata sredstava tekuće rezerve konstatovano je da su se isplate vršile za uplatu doprinosa djelatnicima, pomoći pojedincima, mjesnim zajednicama, sindikatima, kulturno-umjetničkim društvima, sporstkim klubovima.

Tokom 2011.godine utrošeno je 877.618 KM od čega je samo 35.000 KM utrošeno za pomoć općinama za nepogode. U 2012.godini utrošeno je 845.334 KM, a u 2013.godini 599.831 KM sredstava tekuće rezerve za koje Uredu za reviziju nije prezentirana struktura. Tokom 2014. godine sva sredstva tekuće rezerve u iznosu od 597.586 KM potrošena su na razne troškove koji u skladu sa zakonom trebaju biti planirani i realizovani u okviru tekućih budžetskih sredstava (npr. uplate staža, pomoći pojedincima, pomoći udrugama građana, kulturuno umjetničkim društvima, školama , klubovima itd).

Posavski kanton u revidiranom periodu potrošio je 1.706.019 KM od čega samo 22.500 KM u skladu sa zakonom propisanoj namjeni ovih sredstava. Uvidom u dokumentaciju vezanu za utrošak sredstava tekuće rezerve konstatovano je da je tokom 2011. godine u ovom kantonu utrošeno 430.164 KM za jednokratne pomoći pojedincima i udruženjima građana, novčane pomoći iz oblasti poljoprivrede, kulture, donacije neprofitnim organizacijama, sportskim klubovima, mjesnim zajednicama, općinama za projekte prostornog uređenja, vjerskim institucijama, političkim strankama i tako dalje.

U 2012.godini isplaćeno je 385.348 KM sredstava tekuće rezerve za razne nabave, sufinansiranje projekata kantonalnih institucija, potpore mjesnim zajednicama i općinama, sportskim klubovima te razne pomoći pojedincima. Niti jedna isplata ovih sredstava nije se odnosila na isplate za prirodne nesreće i elementarne nepogode. Tokom 2013.godine utrošeno je 281.137 KM, a sve za već navedene svrhe (razne jednokratne pomoći, finansiranje projekata, pomoći sportskim klubovima, udrugama, sponzoriranje manifestacija itd.), dok je tokom 2014.godine od utrošenih 609.370 KM samo 22.500 KM utrošeno za saniranje šteta od poplava.

Kanton 10 je od ukupno utrošenih sredstava tekuće rezerve u iznosu od 1.458.230 KM u revidiranom razdoblju od 4 godine, samo 13.000 KM utrošio za zakonom propisane namjene. Tokom 2011.godine utrošeno je 553.199 KM sredstava tekuće rezerve za isplate plaća i naknada djelatnicima kantonalnih institucija, pomoći pojedincima za troškove liječenja, nabave vozila, pomoći udrugama građana, kulturno-umjetničkim društvima, sportskim klubovima i tako dalje.

U 2012. godini utrošeno je 260.592 KM (također samo za razne pomoći, nabavke goriva, medicinske opreme, pomoći klubovima i td.),a u 2013.godini 146.065 KM (za troškove reprezentacije, nabavu informatičke opreme, jamčevine, izmirenje kamata i dr. troškovi koje se moraju izmirivati samo iz tekućeg budžeta). Uvidom u odluke temeljem kojih su se sredstva tekuće rezerve isplaćivala tokom 2014. godine u iznosu od 498.374 KM konstatovano je da se između ostaloga vršilo se i sponzorisanje maturalnih večeri srednjim školama, razni sajmovi, nabavke lož ulja, pomoći privatnim firmama, što nije skladno zakonski određenoj namjeni ovih sredstava.

Kanton Sarajevo je u revidiranom periodu ukupno utrošio sredstva tekuće rezerve u iznosu od 1.390.000 KM, od kojih je samo 100.000 KM utrošeno u skladu sa zakonom propisanoj namjeni. Tokom 2011.godine iz sredstava tekućih rezervi izvršeno je pokrivanje gubitka u poslovanju KJKP Toplane (1.000.000 KM), transferi neprofitnim organizacijama (65.000 KM) i isplaćene podrške sportskim klubovima (25.000 KM).

U 2012.godini nije bilo utroška dok je tokom 2013. godine isplaćeno za pomoć KB "Dr.Irfan Ljubijankić" u Bihaću (100.000 KM). Od isplata tokom 2014.godine jedino je isplata inicijalnih sredstva za izgradnju stambenih objekata (100.000 KM) za stanovnike poplavljenih područja u kantonu u skladu sa zakonskom namjenom ovih sredstava, što nije slučaj sa isplatom stipendija za djecu poginulih rudara u Republici Turskoj (20.000 KM) kao i isplata pomoći za prevazilaženje teške ekonomske situacije u Agenciji za privatizaciju KS (80.000 KM).

Tuzlanski kanton od ukupno utrošenih sredstava tekuće rezerve u iznosu odd 1.110.380 KM za zakonom utvrđene namjene utrošio je samo 79.000 KM. Ostala sredstva utrošena su za nabavke opreme, namještaja, isplate socijalne pomoći, uplate doprinosa, sufinansiranje prijevoza učenika i dugo, odnosno za isplate koje se trebaju finansirati iz redovitih sredstava budžeta.

Srednjobosanski kanton je od ukupno utrošenih sredstava tekuće rezerve u iznosu od 1.006.488 KM samo 500 KM utrošio za zakonski odobrene namjene, a ostatak je utrošio na pomoći u liječenju, potporama za ublažavanje teške materijalne situacije, pomoći udrugama i slično.

Bosansko-podrinjski kanton je u revidiranom periodu utrošio 82.196 KM sredstava tekuće rezerve od čega je samo 9.000 KM utrošeno namjenski i skladno zakonu. Ostala sredstva isplaćivana su raznim sportskim klubovima, udrugama i neprofitnim organizacijama, jednokratne pomoći na ime nagrade.

Iz Ureda za reviziju institucija FBiH napominju da Zeničko-dobojski kanton kao i Hercegovačko- neretvanski kanton nisu koristile sredstva tekuće rezerve u revidiranom periodu.

Dodaju da se iz gore navedenog može konstatovati da raspoređivanje sredstava tekućih rezervi u FBiH ne zadovljava prvi kriterij revizije, finasiranje hitnih i vanrednih izdataka i da se ne može u najvećem dijelu opravdati dodjela navedenih sredstava.

O utrošku sredstava sačinjavaju se izvještaji, koja se dostavljaju nadležnim ministarstvima finansija i Vladi odnosno kantonalnim Vladama, pa bi se moglo zaključiti da se istim raspolaže donekle transparentno.

"Međutim smatramo da je ovakav način izvještavanja samo puko zadovoljavanje forme bez ulaženja u suštinu, jer se izvještaji ne analiziraju, ne analizira se efekat utrošenih sredstava i ne sankcioniše se u konačnici nezakonito korištenje sredstava tekuće rezerve. Ovakav način postupanja nije u skladu sa opredjeljenjem vlasti u FBiH niti je usmjeren prema smanjivanju neproduktivne javne potrošnje i deficita a na ovakav način stvaraju se uslovi za korupciju odnosno iskorištavanje javne pozicije za postizanje koristi za sebe ili druge", zaključuju iz Ureda za reviziju institucija FBiH.