Kako je izvršena konzervacija arheološkog parka u Sarajevu: "Podzidom presječena džamija i munara"
Vakufska direkcija Islamske zajednice u BiH danas je javno zahvalila svim partnerima koji su doprinijeli završetku druge faze realizacije Arheološkog parka ostataka Kalin hadži Alijine džamije u Sarajevu, ali i jasno poručila da je riječ o projektu koji je inicirala Islamska zajednica, te da bi, da nije bilo tako, danas na tom mjestu bio spomenik Francu Prešernu, uvaženom pjesniku, ali koji se apsolutno ne može dovesti u bilo kakvu vezu s tim lokalitetom.
Stoga je, kako Vakufska direkcija navodi u saopćenju, vrlo neobično i zabrinjavajuće da Općina Centar Sarajevo, koja uz Vladu Kantona Sarajevo zaista jeste osigurala potrebna sredstva za ovu fazu realizacije projekta, odjednom sve zasluge pripisuje sebi i Vladi KS.
Oni podsjećaju da je Islamska zajednica bila pokretač svih ključnih aktivnosti na očuvanju ovog vakufskog lokaliteta, od inicijative za sprečavanje izgradnje spomenika pjesniku Francu Prešernu do zaštite harema kao sakralnog prostora.
Islamska zajednica je i dogovorila s Zavodom za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo i Općinom Centar realizaciju izgradnje Arheološkog parka Kalin hadži Alija.
"Institucije Islamske zajednice su inicirale aktivnosti za očuvanje imena vakifa Kalin hadži Alije, očuvanje vakufskog prostora od uzurpiranja od strane nekih stanara zgrade koja je sagrađena na dijelu harema džamije, te realizaciju arheoloških istraživanja koja su rezultirala otkrivanjem 40 mezara poznatih sarajevskih porodica, mekteba, šadrvana i drugih ostataka džamije", kaže se u saopćenju.
Također, kako se navodi, Islamska zajednica je od 2012. godine bila nosilac svih radova, uprkos brojnim izazovima, uključujući i rješavanje infrastrukturnih pitanja vezanih za instalacije elektroprivrede, BH Telecoma i gasovoda, koje su tokom socijalističkog perioda prošle kroz vakufsku parcelu, kroz kosti umrlih, preko temelja vakufskih objekata.
Arheološko istraživanje koje je inicirala Islamska zajednica, potvrdilo je da mezarje nikad nije ekshumirano.
"Nažalost, ni jedno od tri javna preduzeća nije pristalo da izmjesti svoje instalacije. Iako su inicijalna sredstva Islamske zajednice za konzervaciju prvobitno bila planirana, zbog odugovlačenja u postupku izdavanja građevinske dozvole, ta su sredstva, nažalost, propala", dodaje se.
Uz još jednu zahvalu Vladi KS i Općini Centar, koji su omogućili finansiranje druge faze konzervacije i osigurali nastavak radova i zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa ovog lokaliteta, institucije islamske zajednice su ukazale i na određene probleme.
"Tokom realizacije konzervacije naišli smo na neslaganja u vezi sa očuvanjem autentičnosti lokaliteta. Izvođač radova je, po instrukcijama Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa kantona Sarajevo i Općine Centar, postavio zid preko mihraba i ćoška džamije, uprkos protivljenju Islamske zajednice. Na taj način došlo je do desakralizacije vjerskog objekta na način što je podzidnim zidom presječena džamija, munara i dio desne sofe. Time su i temelji džamije postali djelomično nevidljivi u stvarnim dimenzijama, što je narušilo integritet historijskog prostora", pojasnila je Vakufska direkcija.
Muftijstvo sarajevsko, Vakufska direkcija i Medžlis Islamske zajednice Sarajevo nisu prihvatili konzervaciju lokaliteta na ovakav način i u više navrata je traženo da temelji džamije budu vidljivi u potpunosti.
"Uz sve napore da nađemo kompromisno rješenje, nismo imali razumijevanja s druge strane i uzimajući u obzir da se radi o nacionaliziranoj vakufskoj nekretnini, formalno nismo bili u mogućnosti uraditi ništa više. Trenutna realizacija projekta se izvodi mimo saglasnosti institucija islamske zajednice", kaže se u saopćenju Vakufske direkcije.
Na kraju, Vakufska direkcija je još jednom ponovila da neće nikad odustati od lokaliteta i realizacije treće faze projekta, a to je izgradnja džamije u obimu i veličini koja bude moguća.
"U tom kontekstu, mi ćemo poduzeti sve zakonom predviđene mogućnosti za realizaciju naše obaveze prema vakifu i ovom lokalitetu", kaže se u saopćenju i podsjeća da je podršku tom projektu dobila i od Općinskog vijeća Centar Sarajevo 2014. godine, ali i Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Kalin hadži-Alijina džamija je prema brojnim putopisima bila jedna od najljepših džamija u Sarajevu. Izgrađena je 1535. godine u zlatnom dobu Sarajeva. Tu je stajala stoljećima, a srušena je 1947. godine kada je jednim dijelom ekshumirano mezarje, no u ne onoj mjeri kako su tvrdile tadašnje vlasti. Na tom prostoru se sagradila stambena višespratnica, ispred koje se nalazi parkovska površina.
Trenutak rušenja ovjekovječio je slikar Milan Vasiljević.On je nadahnut prizorom rušenja na komadu papira naslikao džamiju. Ta slika, jedina sačuvana, danas je dragocjeni artefakt u Muzeju Sarajeva.
