Kako je moguće da Srbija koja masovno testira dnevno ima manje zaraženih od BiH i Hrvatske
Naime, u Srbiji je u posljednjih 24 sata testirano čak 11.618 osoba od čega je na koronavirus pozitivno bilo njih samo 169. U Bosni i Hercegovini i ostatku regije drugačija je situacija. U našoj zemlji testirane su 1.893 osobe od čega je njih 366 pozitivno na virus.
U Hrvatskoj je testirano 1.647 ljudi od čega je njih 265 pozitivnih. U Crnoj Gori je testirano 48 novozaraženih od 505 testiranih.
Doktor Drljević je u izjavi za Klix.ba ukazao da postoji nekoliko razloga zašto su brojke ovakve.
"Prvo, kojim kriterijima se rukovode? Ako imate lošu epidemiološku službu, onda oni uzimaju odreda. Normalno je da ćete dobiti manji broj oboljelih. S druge strane, problem je interpretacije tih brojeva. Federacija puno više testira nego RS po glavi stanovnika. Ne znam koliko su adekvatni rezultati u RS-u", istakao je.
Napomenuo je da Hrvatska najmanje testira, te da Bosna i Hercegovina znatno više testira u prosjeku. Zatim se ponovo osvrnuo na brojke.
"Broj pozitivnih je sumnjiv. Vi u broju tih novopozitivnih ne znate koji su prvozaraženi, a koji su kontrolno pozitivni. Ta statistika može biti jako varljiva. Jako je važno i koga testirate. Dobar epidemiolog odredi ko je sumnjiv. Ali, pošto mi imamo jako malo epidemiologa i ne znam koliko su kvalitetni, tako da se mnogi sada bave epidemiologijom - određuju ko će se testirati i koliko će se testirati. Ako s ulice uzmete, bezveze testirate, onda nećete nikoga dobiti. Morate tačno znati koga testirate, od toga zavisi i od broja testova", obrazložio je Drljević.
Izdvoji je Luksemburg kao zemlju koja testira, kako je kazao, deset puta više nego Bosna i Hercegovina, a to je jedna od najmanjih država na svijetu.
"Postoje različiti pristupi. U Hrvatskoj ima malo više epidemiologa i malo više struke. Tako da od broja testiranih bude veći broj pozitivnih", naglasio je.
Prema njegovim riječima, u Zeničko-dobojskom kantonu ako se testira svi gledaju poprijeko jer je broj testova pri kraju. S druge strane, kako je rekao, u Sarajevu se testira slobodnije i puno više.
"Mi ni u čemu nemamo standard - kad ćemo testirati, koga ćemo testirati, koliko ćemo testirati. I šta kad dobijemo taj broj? Šta znači taj broj? Mi nemamo nikakvih parametara. Kada uvodimo mjere, sve što radimo, radimo od oka, imam takav osjećaj", poručio je Drljević.
Gdje su napravljene greške?
Istakao je da on primarno posmatra broj preminulih.
"Smrtnost je tri posto, pa bi se mogla procijeniti situacija na osnovu toga. Sve u svemu moraju sjesti stručnjaci da vrše procjenu. Šta dobijamo - dobijamo da je ova situacija relativno nepovoljna, ali nije alarmantna. Daleko od toga da je alarmantna. Čovjek kada gleda na dnevnoj bazi te podatke, onda se stvara psihički pritisak na narod. To može biti kontraproduktivno. Ako kažete jučer bilo 300 pozitivnih, onda će reći: 'Majko moja, gotovo je'. Ali, to ništa ne znači. To u jednom danu ne znači ništa", mišljenja je.
Naveo je da se od sedam do 15 dana mora se pratiti kontinuitet, pada se kaže da li je situacija stabilna ili se pogoršala.
"Ovo je jedan plato, već 15-ak dana imamo plato. Pogriješili smo što su ljudi išli na godišnje. To je alarmantno. Ljudi su išli u zemlje u kojima je gore stanje. Čak ni Hrvatskoj više niko ne vjeruje u svijetu. Malo testira, testira 150 ljudi pred turističku sezonu. To je smiješno. Situacija u Dalmaciji je gora nego u Bosni i Hercegovini", ukazao je.
Doktor Drljević je upozorio da smo sada, kako je izjavio, ugroženi od strane Hrvatske.
"U Zapadnohercegovačkom kantonu je to sve došlo iz Dalmacije. U Kantonu Sarajevo je znatan utjecaj imao Sandžak", dodao je.
Ponovio je da ne postoje mjere kojima se može kontrolisati ko ulazi i izlazi iz zemlje, što smatra propustom. Ipak, nada se da se neće dodatno pogoršati epidemiološka situacija u Bosni i Hercegovini.
Satelitski snimci otkrivaju kako Rusija plaća Sjevernoj Koreji za vojnike i oružje
Panika u Kijevu: Prvi put od ruske invazije ukrajinski parlament otkazao sjednicu
