Kako Milorad Dodik u političke rovove gura najbliže saradnike, a njega nigdje nema "na papiru"
Sve je krenulo od Dodikove ideje da Narodna skupština RS-a usvoji zaključke o bojkotu odlučivanja u tri institucije BiH zbog Inzkove odluke o zabrani negiranja genocida.
I dok član Predsjedništva BiH iz RS-a najavljuje opasne poteze na press konferencijama, motiviše saradnike na sastancima i zatvorenim sjednicama da su "na pravom putu" te pravi cirkuse za društvene mreže - prvi težak i konkretan korak je napravila predsjednica RS-a i visokorangirana funkcionerka SNSD-a Željka Cvijanović, kada je prošle sedmice u Službenom glasniku objavila Ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika, kao i Ukaz o proglašavanju Zakona o dopunama Krivičnog zakona RS-a.
Zatim je Vlada RS-a na čelu s Radovanom Viškovićem (SNSD) u Narodnu skupštinu RS-a uputila Prijedlog zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima RS-a, čime se razvlašćuje Agencija za lijekove BiH na prostoru ovog bh. entiteta, a nedugo zatim je Nedeljko Čubrilović (DEMOS) sazvao posebnu sjednicu na kojoj je jučer, tijesnom većinom, bez prisustva opozicionara, usvojen Zakon o lijekovima RS-a.
Tu je i ministar zdravlja RS-a Alen Šeranić čije je ministarstvo predlagač jučer izglasanog Zakona o lijekovima RS-a, čime se stvaraju uslovi za formiranje entitetske agencije za lijekove.
Na prvi pogled, Milorada Dodika nema nigdje konkretno u svim ovim potezima vladajućeg režima u RS-u, osim u brojnim javnim istupima ili barem na sjednicama Predsjedništva BiH na koje on redovno dolazi.
Dok zastupnici SNSD-a bojkotuju sjednice Parlamentarne skupštine BiH, a državni ministri iz te stranke ne žele učestvovati na sjednicama Vijeća ministara BiH (osim u dva, za njih povoljna slučaja), prvi čovjek SNSD-a ne propušta sjednice kolektivnog šefa države uprkos tome što glasa protiv svih odluka. Dakle i u ovom slučaju Dodikovi politički podanici blokiraju državu dok on "na papiru" to ne čini.
Slična situacija je bila 2016. godine, kada je Milorad Dodik došao na ideju da organizuje referendum o Danu RS-a 9. januara. Referendum je proveden uprkos zabrani Ustavnog suda BiH i kao takav neustavan i dalje se obilježava.
Zbog referenduma je reagovalo i Tužilaštvo BiH, a iako je i Dodik samo ispitan u svojstvu osumnjičenog, krivično djelo neizvršavanja odluke Ustavnog suda BiH stavilo se na teret članovima i predsjedniku Komisije za provođenje referenduma u RS-u Siniši Karanu.
Na kraju je Sud BiH odbio optužnicu Tužilaštva BiH, kojom su optuženi Siniša Karan, Dragoljub Reljić, Goran Zmijanac i Milan Petković zbog krivičnog djela neizvršenja odluke Ustavnog suda BiH o privremenoj mjeri kojom se privremeno obustavlja primjena Odluke o raspisivanju referenduma o 9. januaru kao Danu Republike Srpske.
Treba reći da je prije tri dana Tužilaštvo BiH formiralo predmet protiv člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika. Iako nije izneseno više detalja, treba reći da je grupa tužilaca tražila hitno formiranje predmeta zbog medijskih istupa člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, u kojima iskazuje prijetnje teritorijalnom integritetu i najvišim institucijama BiH.
Milorad Dodik posljednjih dana dodatno je radikalizirao svoje ionako ekstremne stavove te je u više navrata nagovijestio rušenje ustavnog poretka i raspad države Bosne i Hercegovine.
Da li će se na kraju sakriti i "provući" iza onih čiji potpisi stoje na papirima - Nedeljka Čubrilovića, Željke Cvijanović, Radovana Viškovića, Alena Šeranića i svih partijskih kolega koji dižu ruke za njegove ideje ili će državno pravosuđe i međunarodne sankcije odraditi svoje prema svima koji destabiliziraju BiH, ruše ustavni poredak i ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum.
