Kako obrazovati kadrove za potrebe tržišta, a ne za biroe za zapošljavanje?
Prorektor za oblast naučno-istraživačkog rada Univerziteta u Sarajevu Faruk Mekić za Klix.ba je rekao kako je stav Rektorata Univerziteta u Sarajevu da ne treba donositi nikakve administrativne mjere u smislu smanjenja broja upisnih mjesta na određenim fakultetima, već treba donositi stimulativne mjere i stipendirati mlade ljude kako bi se obrazovali za određena, deficitarna ili privredi trenutno potrebnija zanimanja.
"Istina je da određeni tehnički fakulteti možda zahtijevaju malo više truda i rada za stolom u odnosu na neke druge fakultete, ali je mlade ljude potrebno od početka stimulirati i usmjeravati i na to da izučavaju i nauke poput matematike i fizike. Jedan od najboljih načina za to su stipendije, ali i roditelji također tu moraju preuzeti ulogu i svoju djecu usmjeravati ka tome. Cilj je naravno osposobiti mlade ljude da se što bolje snađu u prilikama koje vladaju na tržištu", istakao je Mekić.
Posljednja zemlja u Evropi
On je naveo i kako osim nesklada između potreba na tržištu i proizvodnje visokoobrazovanih kadrova, naša zemlja ima još jedan problem. "Mi smo posljednja zemlja u Evropi kada je riječ o upisu na fakultete, budući da se na visokoobrazovne ustanove upisuje tek 10 posto populacije koja te fakultete može upisati svake godine. Na tome bi društvo trebalo puno poraditi i omogućiti svima, posebno u unutrašnjosti zemlje, da imaju uvjete za studiranje", zaključio je naš sagovornik.
Ministar obrazovanja u Kantonu Sarajevo Damir Marjanović za Klix.ba kaže da je njegovo ministarstvo ove godine napravilo korekciju kada je riječ o broju upisnih mjesta u prvu godinu prvog ciklusa studija na Univerzitetu u Sarajevu.
"Univerzitet je tražio 6.900 upisnih mjesta, a mi smo to smanjili za određeni broj mjesta i to je prvi korak u borbi protiv nesklada u produciranju visokoobrazovanih kadrova i potreba na tržištu. Naravno, već u narednih godinu dana potrebno je uraditi detaljnu analizu zajedno sa ljudima iz privrede, Vlade, Univerziteta, kako bismo dobili precizne podatke o tržišnim potrebama kojima bismo se potom prilagodili. Tako bismo mogli znati koliko nam ljudi treba u kojoj oblasti i jesu li to uopće visokoobrazovani ili ljudi sa srednjoškolskim obrazovanjem. Tek nakon toga bismo mogli očekivati neke značajnije pomake kada je riječ o ovom pitanju", smatra ministar Marjanović.
On je dodao kako je i proces akreditiranja fakulteta također vrlo bitan u rješavanju ovog složenog pitanja.
Ekonomisti i pravnici najtraženiji, ali...
Udruženje poslodavaca FBiH je, prema riječima našeg sagovornika i koordinatora u tom udruženju, Seida Fiuljanina, u više navrata pokretalo inicijativu da se provede analiza o stanju na tržištu rada, produkciji sektora obrazovanja te potrebama poslodavaca. "Postoji jedna čudna situacija, a to je da će vam većina poslodavaca reći da su im potrebni pravnici ili ekonomisti, dok je, nasuprot tome, veliki broj tih ljudi na biroima za zapošljavanje. Upravo zato nam i treba analiza koja bi dala odgovore na to i slična pitanja", kazao je Fiuljanin za Klix.ba.
On ukazuje i na to da su planovi i programi na fakultetima neprilagođeni onome što danas tržište traži, što također, kako kaže, treba biti unaprijeđeno.
"Mogu vam reći da jedva čekam taj dan kada će na sceni biti konkurencija između fakulteta, odnosno kada će se mladi ljudi opredjeljivati za one fakultete nakon kojih će imati gotovo zagarantovan posao, odnosno nakon kojih će biti itekako kurentni na tržištu kao visokoobrazovan kadar", zaključio je Fiuljanin.
Nije baš sve crno: Zmajevi osigurali mjesto u trećem šeširu na žrijebu kvalifikacija za SP
Iranski vrhovni vođa Ali Khamenei u komi: Tajno abdicirao i odabrao sina za nasljednika?
