Kako RS željom za prisvajanjem imovine BiH otvara temu osnivanja još jedne državne institucije
Kakve god da su, odluke visokog predstavnika u BiH su konačne i imaju obavezujući karakter za sve u BiH budući da je OHR nadležan da nadgleda implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH.
Visoki predstavnik u BiH konačan je autorritet u zemlji u pogledu tumačenja sporazuma o implementaciji civilnog dijela Dejtona.
Bonskim ovlastima visokom predstavniku je data mogućnost da mijenja zakone, smjenuje zvaničnike, i donosi obavezujuće odluke u cilju rješavanja nesporazuma.
Posljednja odluka visokog predstavnika donesena jučer u vezi sa suspenzijom primjene Zakona o nepokretnoj imovini RS-a samo iznova dokazuje da postoje osobe koje vrše opstrukcije i predstavljaju potencijalnu prijetnju za razvoj društvenog i političkog života u BiH.
Takvi pojedinci trebali bi biti sankcionirsani jer su odluke visokog predstavnika obavezujuće.
U slučaju spornog Zakona o nepokretnoj imovini koji je u veoma sličnom tekstu Ustavni sud BiH već proglasio neustavnim, a što će očigledno ponovno morati uraditi, nisu političari ti koji će odgovarati u slučaju njegove implementacije.
Budući da u RS-u upis državne imovine kao vlasništvo entiteta radi "Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove", ukoliko se neko od službenika u toj ustanovi odluči implementirati zakon, mogao bi za svoje radnje snositi i krivičnu odgovornost zbog postojanja ranije presude Ustavnog suda BiH.
Sva težina odbrane državnog vlasništva
Ono što je teško i skoro nemoguće, jeste kako doći do informacija o tome šta su uradili oni koji kontroliraju taj katastar budući da u te podatke nemamo uvid.
"Moglo bi se razgovarati o radnjama koje predstavljaju krivično djelo u smislu nepostupanja po odlukama Ustavnog suda, mada ovdje imamo ponovno otvoren postupak. U svakom slučaju kada govorimo o radnjama sa krivično-pravnim elemtima, nepostupnje po odlukama Ustavnog suda predstavlja krivično djelo i za to je predviđena i krivična odgovornost. Na taj način bi trebalo tretirati konkretne radnje. Knjiženje koje je u suptornosti sa odlukama Ustavnog suda predstavlja nepoštivanje te odluke", kazao je za Klix.ba pravobranilac BiH Ismet Velić.
Ostaje pitanje kako će se ikada utvrditi šta je sve državna imovina upisana kao entitetska u katastru, kada o tome nemamo informacija.
"Sa tim je vezano mnoštvo problema. Sam način vođenja tih evidencija o pravima. Mi smo ovdje tradicionalno imali sistem gdje su prava evidentirana u zemljišne knjige koje se nalaze kod sudova. Katastar je također evidencija o nekretninama, ali evidencija tehničkih podataka. To su površina, kultura, korisnik i tako dalje, ali se samo pravo upisuje u zemljišne knjige koje se nalaze u sudovima", objašnjava Velić.
Ističe kako je visoki predstavnik u BiH još 2001. godine donio zakone o zemljišnim knjigama za Federaciju BiH i RS.
"Njim je uređen način vođenja zemljišnjih knjiga, modernizacija, način vođenja, propisana nadležnost suda. u RS-u je došlo do odstupanja od tog sisema, budući da su oni u međuvremenu donijeli Zakon o premjeru i katastru nekretnina. Tim zakonom je propisano da se spajaju katastar i zemljišna knjiga. Dakle, to je evidencija i tehničkim podacima i o pravima i za vođenje tih podataka, su nadležni organi uprave, odnosno izvršna vlast, a ne sudska", podsjeća Velić.
Na taj način se otvorila mogućnost za drugačiji pristup tematici imovine uz potencijalne malverzacije i direktan utjecaj.
"Ondje gdje je sud za to nadležan i gdje je nadležan kao u FBiH, ipak je to sigurniji pristup, objektivniji i pouzdaniji. Ovdje direktno izvršna vlast, a samim time i politika ima više utjecaja", ističe Velić u vezi sa upisom vlasništva nad imovinom u RS-u.
Ukoliko Pravobranilaštvo BiH ima podatak o tome da neko knjiži državnu imovinu, ta institucija odmah reagira, ali se radi o pojedinačnim postupcima budući da Pravobranilaštvo na neki način mora biti informirano.
"Dobijali smo informacije na indirektne načine, ali državni organi su obavezni u skladu sa zakonom da svaki put obavijeste i uključe Pravobranilaštvo o sporu oko državne imovine. Mi gdje imamo podatak i informaciju, uključujemo se", objasnio je državni pravobranitelj.
Postoji način kako provjeriti upise vlasništva
Budući da se godinama vode procesi gdje određene vlasti knjiže državnu imovinu, bilo bi potrebno provesti sveobuhvatnu reviziju upisa vlasništva kako bi se identificirale malverzacije.
"Sve se to može uraditi, ali se treba neko zadužiti i oformiti timove ili neku konkretnu državnu instituciju koja već postoji. Pravobranilaštvo je državna advokatura i gdje god se recimo u postupku revizije identificira da je bilo problem, mi bismo preuzeli ulogu zastupnika države u kojem bi trebalo nešto da se riješi", poručuje Velić.
Državna imovina može biti riješena i regulirana jer je već prepoznat problem uspostave registra imovine BiH.
To bi se uradilo na način da bi se osnovala posebna državna institucija koja bi se bavila nekretninama i drugom imovinom BiH.
Parlament BiH i/ili Vijeće ministara mogu pokrenuti inicijativu za dostavu podataka svih katastara u BiH kao i podataka upisa vlasništva, kako bi se revizijom koju bi radila ili neka parlamentarna komisija ili novoosnovana državna institucija, uz zakon o državnoj imovini BiH koji tek treba usvojiti, konačno postojao spisak državne imovine, ali i podaci o svim potencijalnim zloupotebama koje su se događale proteklih godina.
Takvo nešto je potrebno što prije uraditi, a ostaje da se vidi kome je u novom sazivu vlasti u BiH stalo do zaštite državne imovine pa će takvu inicijativu i pokrenuti po uzoru na druge evropske zemlje.
Real Madrid je prvak svijeta! Mbappe i društvo u finalu razbili meksičku Pachucu
