Kako Vijeće ministara ignoriše vlastito savjetodavno tijelo: Tri godine okreću glavu
Prije tri godine Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je formiralo Savjetodavno tijelo za saradnju s nevladinim organizacijama što se smatralo velikim iskorakom u implementaciji sporazuma o saradnji između Vijeća ministara BiH i nevladinih organizacija koji je prvi put potpisan 2007. godine.
Ovo tijelo ima sedam članova: Emsad Dizdarević, Nada Golubović, Muamer Hodžić, Lahira Sejfija, Aida Daguda Ilija Trninić i Tomislav Majić.
Aida Daguda, predsjedavajuća Savjetodavnog tijela i direktorica Centra za promociju civilnog društva (CPCD), za Klix.ba je poručila da tijelo neprestano radi od samog osnivanja, ali do svog osnivača ne može doći.
"To tijelo od samog osnivanja radi. Sastajemo se najmanje četiri puta godišnje, imamo i brojne aktivnosti. Ali taj dio je malo žalosni da nismo imali sastanke sa Vijećem ministara do sada koje nas je i osnovalo. Kao da su zaboravili na nas, a mislim da ima dosta posla upravo za neko tijelo poput našeg", rekla je ona.
Ona je poručila da na pozive za organizovanje sastanka ni od Vijeća, ni od predsjedavajuće tijelo nije dobilo odgovor.
"Oni su ustvari usmjerili još pri osnivanju naš sekreterijat Ministarstvu pravde BiH. I mi sa ministarstvom imamo kontakte, ali svaki pokušaj da stupimo u kontakt sa Vijećem ministara ili sa predsjedavajućom je neuspješan. Tražili smo i u prethodnom sazivu sastanak i u ovom novom i nismo uopće dobili odgovor, jednostavno ignorisanje", kazala je.
Savjetodavno tijelo za saradnju sa nevladinim organizacijama reagovalo je i povodom usvajanja u prvom čitanju Nacrta zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija prema kojem bi svaka nevladina organizacija koja se finansira iz inostranstva dobila status stranog agenta.
Neprofitnim organizacijama (udruženjima i fondacijama) je neprihvatljivo da dobiju obilježja "agenata stranog uticaja", kako bi ih ovaj Zakon tretirao, te da se nameću restriktivne mjere za koje nema opravdanja niti razloga. Mjere koje Zakon predviđa, kao što su ograničenje djelovanja u pojedinim oblastima, dodjelom nerealnog karaktera i obilježja organizacijama, dodatne birokratske i administrativne poteškoće doprinijet će suzbijanju rada i djelovanja što će direktno uticati na artikulaciju potreba građana i građanki i zalaganje za poboljšanje kvaliteta njihovih života a posebno osjetljivih kategorija", naveli su.
Iz ovog tijela su tada poručili da svaka vrsta mjera kojima se nameću ograničenja u ostvarivanju prava građana i građanki, koja se obično ostvaruju preko organizacija civilnog društva i neprofitnih organizacija, direktno nanose štetu ličnom djelovanju i razvoju, kao i razvoju društva u cjelini.
