Kakva je sudbina Ustavnog suda BiH? Ostali bez sudija iz RS-a, a krizu produbljuju i imenovanja iz FBiH
To je objasnio riječima da ne komentariše ko je u pravu, ali da su parlamenti najvažniji organi vlasti u državi i da je iz te perspektive odlučio odstupiti.
Njegov mandat je, nakon što je penzionisan, važio do 1. januara, odnosno od danas više nije sudija.
U sudu inače sjedi devet sudija od čega su četiri iz Federacije BiH, dva iz Republike Srpske i tri strana suca. S obzirom na to da je još krajem 2022. godine istekao mandat Miodragu Simoviću, a NSRS do sada nikada nije imenovala onoga ko će ga naslijediti, Ustavni sud BiH danas ostaje bez sudija iz reda srpskog naroda, odnosno iz RS-a.
S obzirom na to da je Ustavni sud BiH mjesto političkih igara, izostanak srpskih sudija će biti politički izgovor vlastima iz RS-a kojim mogu "mahati" pred svojim narodom svaki put kada se u Ustavnom sudu BiH donese odluka koja njima ne odgovara.
Izostanak sudija iz RS-a pak ne znači da Ustavni sud BiH neće moći funkcionisati, ali će njihov, ionako usporeni rad, biti dodatno otežan. No, u budućem periodu ne bi trebalo ignorisati mogućnost da u konačnici dođe do onemogućavanja rada ustavnih sudija, s obzirom na to da problemi postoje i prilikom izbora sudija iz FBiH.
Osim toga što još jednom sudiji ubrzo ističe mandat, već neko vrijeme je upražnjeno i mjesto Mate Tadića, gdje nova vlast pokušava imenovati Marina Vukoju za sudiju iz reda hrvatskog naroda, ali im to opozicija onemogućava potpunom blokadom komisija koje su potrebne za nesmetan rad Parlamenta FBiH.
Mnogi sumnjaju u to da bi imenovanje Vukoje značilo maltene doživotno osiguravanje pozicije HDZ-a u Ustavnom sudu, no predstavnici Trojke ovdje ističu da je riječ o prvorangiranom kandidatu koji je adekvatan za tu poziciju. Vrijedi napomenuti da su adekvatni za tu poziciju sasvim sigurno bili i Sanela Gorušanović Butigan, koja je dugogodišnja sutkinja ili Zvonko Mijan, dugogodišnji sudski registar upravo u Ustavnom sudu BiH. No kriteriji komisije, koja je odlučila da je Vukoja bolji od njih, nisu javni.
Problemi s imenovanjem ustavnih sudija postoje u oba entiteta i teško je reći koji ima veću političku važnost. S jedne strane je u pitanju funkcionalnost i budućnost FBiH i države, a s druge vrlo važno pitanje preuređenja samog Ustavnog suda BiH, a što traži Milorad Dodik i od čega zavise mnogi politički procesi koji će doći na dnevni red prilikom našeg puta ka EU.
