Kakva nam je civilna zaštita? Profesor Zlatan Bajramović istakao i prednost koja se nedovoljno koristi
Političari kao izgovor za institucionalne propuste kažu da se malo ili nikako ne može boriti protiv poplava i odrona kakvi su nedavno bili u Jablanici. Ono što se dogodilo u Jablanici jeste posljedica klimatskih promjena na globalnom nivou, ali to ne znači da se na nacionalnom nivou ne mogu poduzeti mjere kojima će se ublažiti te posljedice.
Među tim mjerama jesu i one koje treba provesti civilna zaštita. I nakon posljednje katastrofe u Jablanici i još nekim dijelovima zemlje problematizira se pitanje organizacije i reakcije civilne zaštite. Dio građanstva je nezadovoljan kako je civilna zaštita reagirala.
Shodno tome, o organizaciji civilne zaštite u Bosni i Hercegovini razgovarali smo sa profesorom Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (FPN UNSA) Zlatanom Bajramovićem, koji predaje i predmet Civilna zaštita.
Dobro i loše
Govoreći o onome što je dobro u organizaciji civilne zaštite u Bosni i Hercegovini, istakao je da je njena organizacija decentralizirana, čime se, kako je ocijenio, daje stepen slobode u organizaciji, nabavci opreme i sredstava, kao i u načinu djelovanja. Međutim, naglasio je da se ova prednost slabo koristi.
"Ova prednost se slabo koristi i ne ulaže se u obučavanje i opremanje. Pod izgovorom nedostatka sredstava, ne ulaže se ni u prevenciju, kao što se ne formiraju ni jedinice civilne zaštite opće namjene stalnog karaktera (s redovnim primanjima i benefitima za pripadnike), čime bi se postigla bolja organizacija na lokalnom nivou", objasnio je Bajramović u razgovoru za Klix.ba.
Pitali smo ga šta je to još loše u organizaciji civilne zaštite u Bosni i Hercegovini.
"Nema dovoljno ljudi niti opreme da bi mogla da provodi prevenciju, operativne radnje, kao i oporavak pogođenih područja. Uređenost civilne zaštite je vezana za administrativno-teritorijalne cjeline, što otežava rad, saradnju i koordinaciju različitih nivoa, ali i civilne zaštite u susjednim općinama, kantonima, entitetu ili distriktu", ukazao je.
Prijeratna civilna zaštita
Nije malo onih u Bosni i Hercegovini koji smatraju da je civilna zaštita prije rata bila bolja. Zato smo sagovornika pitali da li dijeli ovo mišljenje i ako to zaista jeste tako, da li je prijeratna organizacija civilne zaštite danas primjenjiva.
"Civilna zaštita SFRJ je imala dobre i loše strane. Dobra strana je da je bila centralizirana, čime se skraćivala brzina odgovora i uvezivanje s drugim snagama i subjektima zaštite i spašavanja. Uvijek je u nedostatku ljudi i materijalno-tehničkih sredstava pomoć pružala Jugoslavenska narodna armija (JNA)", napomenuo je.
S druge strane, prema njegovim riječima, činjenica je da je sadašnji ustroj civilne zaštite isključivo vezan za administrativno-teritorijalne cjeline u Bosni i Hercegovini te da je procedura za angažman Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OS BiH) prilično duga.
Nužna poboljšanja
Na pitanje u kojim aspektima civilne zaštite su najnužnija poboljšanja, izjavio je da je potrebno formirati stvarni Centar za koordinaciju snaga zaštite i spašavanja, i to za potrebe usljed prirodne katastrofe i kada nije moguće očekivati značajnija ulaganja u ljudske i materijalne resurse.
Prema riječima profesora Bajramovića, formiranje ovakvog centra, na entitetskom nivou jer na državnom nije moguć, riješila bi se sljedeća pitanja:
-
Uspostavljanje jedinstvenog računa za upravljanje finansijskim sredstvima (s kontrolom utroška, kao i mogućnošću da ako ima viška, sredstva ostanu na raspolaganju za naredne akcije);
-
Ko se može, kada i kako uključiti u akcije spašavanja ljudi i materijalnih dobara (građani, nevladine organizacije, humanitarne organizacije, Oružane snage, policija i drugi), kao i obavezu poštovanja plana koordinacije;
- Za nepoštivanje plana koordinacije da se osumnjičeni što prije procesuiraju kod nadležnih sudova.
Na osnovu informacija kojima raspolaže, mišljenja je da je reakcija civilne zaštite nakon prirodne katastrofe zadovoljavajuća.
Naveo je da su odmah sagledane razmjere katastrofe te da su u pomoć pozvani drugi subjekti zaštite i spašavanja. Za njega je realno da civilna zaštita u pogođenim općinama (Donja Jablanica, Fojnica, Kiseljak, Konjic, Kreševo) nije mogla samostalno odgovoriti na prirodnu nesreću koja ih je zadesila. Kako je zaključio u razgovoru za Klix.ba, s ljudskim i materijalnim resursima koje imaju na raspolaganju, bolji odgovor i nije moguć.
