Kakvu hranu jedemo: Posljednjih desetljeća proizvodi u BiH izrazito tretirani hormonima
Prema podacima Udruženja potrošača BiH, posljednjih nekoliko desetljeća proizvodi u BiH izrazito su tretirani antibioticima i hormonima, posebno meso i mesne prerađevine.
Srbija je zabranila uvoz HIPP Bio Instant kašicu pirinčane pahuljice zbog povećanog sadržaja arsena, a iz Agencije za sigurnost hrane BiH navode da ova kašica za bebe nije uvezena u zemlju. Time je utvrđeno da proizvod odgovara uslovima propisanim Zakonom o sigurnosti hrane i Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih proizvoda.
"Kada je riječ o proizvodima HIPP, to je proizvod koji na osnovu sastava (u sastavu nema animalnih komponenti) i ne podliježe kontroli granične veterinarske inspekcije. Kancelarija za veterinarstvo BiH je, s obzirom na ovaj slučaj, pojačala kontrolu ostalih proizvoda navedenog proizvođača. Građani BiH nemaju razloga za brigu jer se provode sve propisane kontrole i mjere s ciljem zaštite zdravlja ljudi", kazao je za Klix.ba direktor Ureda za veterinarstvo BiH Ljubomir Kalaba.
Građani se na vrijeme moraju informirati o hrani koju jedu, posebno roditelji
Iako iz ove institucije navode da građani BiH nemaju razloga za brigu, iz Udruženja potrošača ističu da se građani ipak pravovremeno moraju informirati o navedenim problemima, posebno aludirajući na roditelje i proizvode za bebe.
"Udruženju potrošača BiH do sada se niko nije žalio, pretpostavljam da roditelji nisu dovoljno upoznati o tom problemu. Oni se moraju više sami educirati i pratiti stanje u društvu, pogotovo kada govorimo o hrani za bebe i djecu. Kada je riječ o sigurnosti hrane, propusta će uvijek biti i to je neizbježno, posebno u hrani koja se proizvodi u većim serijama. Iako svi veliki proizvođači hrane imaju stroge kontrole i provjere prije puštanja na tržište, ipak se desi da hrana nije ispravna. Nekada dođe nešto kontaminirano i propusti su neizbježni. Mislim da BiH nije ništa posebno izloženija nego druge zemlje, posebno kada je riječ o mega proizvođačima. Smatram da u BiH na neki način postoji bolji kvalitet hrane nego što je u drugim zemljama", pojasnila je Gordana Bulić iz Udruženja potrošača BiH.
Smatra da je to slučaj zbog manje produkcije i da zbog toga u našoj zemlji rjeđe dolazi do narušavanja zdravlja građana.
"Zbog manje proizvodnje lakše se može obustaviti proizvodnja, doći do proizvođača, jer je riječ o relativno uskom prostoru. Do neispravnosti mora doći jer BiH mnogo uvozi, od vode pa nadalje, a tu je i je dječija hrana. Otkako postoji Agencija za sigurnost hrane BiH, Udruženje potrošača ima mnogo manje pritužbi građana, a to znači da je donesen niz pravilnika vezanih za proizvodnju hrane koji su usaglašeni s normama EU. Sve što se sazna bilo gdje u Evropi, putem kontaktnih tačaka, proširuje se svuda u Evropi pa tako i u BiH te se daju nalozi inspekcijskim službama i laboratorijama da eventualno izuzmu robu s tržišta, obustave njenu prodaju, laboratorijski ispitaju i slično. Nadamo se da to neće biti ništa strašno i da neće biti većih problema", zaključila je Bulić.
S druge strane, predsjednik Udruge za unapređenje kvaliteta življenja FUTURA Mostar Marin Bago za Klix.ba kaže da je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK) velika pojava tumornih oboljenja, što se često dovodi u vezu s lošom hranom.
Ispravnost i kvalitet hrane većinom nisu nadležnost državnog nivoa
"Iako imamo sve podatke, naše institucije ne reagiraju i ne znam šta se mora desiti da se nešto poduzme. Malo je stvari koje se mogu riješiti na državnom nivou, svi problemi zahtijevaju rješenje na entitetskom i kantonalnom nivou i sve to doprinosi lošem kvalitetu hrane", istakao je Bago.
Pojasnio je kako građani BiH moraju znati da postoji sistem brzog uzbunjivanja koji funkcionira na nivou Evropske unije (EU), a da svi oni koji ga prihvataju dijele informacije s drugim.
"Kad god se pojavi situacija slična posljednjoj i kada se uzbune zemlje iz EU, reagiraju i naše inspekcije i mehanizmi. Uvijek se postavlja pitanje zašto mi sami nikada, samoinicijativno ne uradimo nešto kako bismo pronašli takve proizvode na tržištu. Plašim se da je to pitanje bez odgovora", kazao je predsjednik Udruge za unapređenje kvaliteta življenja FUTURA Mostar Marin Bago.
Naveo je kako čitava Evropa bruji kada je riječ o ispravnosti hrane, ali da se ona posljednjih nekoliko desetljeća izrazito tretira antibioticima i hormonima, posebno meso i mesne prerađevine.
"Asocijacije potrošača širom Evrope organiziraju različite aktivnosti i vrše pritisak na svoje parlamente, a posljednji slučaj je zabillježen u Češkoj gdje su građani odbili prihvatiti hranu lošijeg kvaliteta. Međutim, kod nas to još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou, osnovne stavke iz Zakona o zaštiti potrošača nismo ispunili - naprimjer da se roba kojoj ističe rok upotrebe mora odvojiti od ostatka. Nismo ispoštovali osnovne norme i mehanizme naše zemlje kako bismo se zaštitili od loše hrane", kazao je Bago.
Prema podacima Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), u 2016. godini je za područje ZDK bilo 4,3 posto zdravstveno neispravnih uzoraka namirnica na mikrobiološku analizu, što predstavlja poboljšanje stanja mikrobiološke ispravnosti namirnica u odnosu na 2015. godinu.
Iz Republičke uprave za inspekcijske poslove navode da je procent nepravilnosti koje se utvrde u hrani u skladu sa stanjem u zemljama okruženja. Republička inspekcija za hranu godišnje u unutrašnjem prometu izvrši u prosjeku 1.100 kontrola. Prema nalogu republičke inspekcije za hranu u prvoj polovini prošle godine u unutrašnjem prometu uništeno je blizu 130 kilograma hrane koja je neprikladna za ljudsku upotrebu zbog neodgovarajuće deklaracije, proteklog roka upotrebe ili promjene senzornih svojstava.
