Kantonu Sarajevo nedostaje 40 socijalnih radnika: Pružiti pomoć najugroženijima sve teže
Kao prva ruka Sarajlijama koji se svakodnevno bore s različitim socijalnim nedaćama, socijalnim radnicima sve više su vezane ruke jer ne uspijevaju biti dosljedni svojim humanističkim idealima. Kako pomoći hiljadama socijalnih slučajeva bez dovoljno ljudi?
Stalni prekidi ugovora
Kako nam je potvrdio ministar rada i socijalne politike KS Malik Garibija, najvidljiviji je problem u Centru za socijalni rad gdje u skladu s federalnim pravilnikom u odnosu na broj stanovnika nedostaje 40 socijalnih radnika.
"Znatan broj uposlenika radio je po ugovorima na određeno, što dovodi do diskontinuiteta, odnosno ugrožava kvalitet rada ustanove jer se dešava da osobe koje uđu u problematiku i rade jedan period na određeno ne budu primljene na nekom od narednih konkursa. Agonija se produžava godinama, a u obilasku službi socijalne zaštite upoznao sam uposlenike koji po deset, 12, pa čak i 15 godina rade s prekidima po ugovorima na određeno", otkriva nam Garibija.
Ministarstvo je zbog ovog problema, a u dogovoru s rukovodstvom Centra za socijalni rad, osiguralo sredstva i pokrenulo proceduru dobivanja odobrenja za konkurs na neodređeno, priča nam Garibija. Stoga bi u naredne dvije sedmice Centar za socijalni rad trebao dobiti odobrenje za zapošljavanje na neodređeno za sve pozicije koje se godinama popunjavaju konkursima na određeno.
"Rebalansom smo osigurali dodatni novac i od Vlade Kantona Sarajevo ćemo tražiti i saglasnost za zapošljavanje dodatnog kadra kojim bismo pokrenuli poseban sektor u Centru za socijalni rad, a koji bi se bavio hraniteljstvom i deinstitucionalizacijom, što će biti dodatni podstrek razvoju resora socijalne zaštite. Vlada Kantona Sarajevo je i ranije, posebno u zdravstvenim ustanovama, pokazala spremnost jačanja stručnog kadra i tako će sigurno biti i s ustanovama socijalne zaštite. Sa zadovoljstvom najavljujem da u toku septembra planiramo objaviti konkurse za prijem na neodređeno za 38 uposlenika u Centru za socijalni rad, čime ćemo znatno podići kvalitet i konačno ustabiliti ovu ustanovu nakon višegodišnjih problema i poteškoća s brojem uposlenih. Popunjavamo mjesta ljudi koji su otišli u penziju proteklih godina i time se vraćamo na nivo koji je centar imao 2014. godine", kazao nam je Garibija.
Međutim, ministar napominje da prema federalnim standardima ni ova zapošljavanja neće biti dovoljna.
"Mi u narednom periodu moramo pokušati pronaći sredstva za uključivanje više stručnog kadra u rad Centra za socijalni rad kako bismo zadovoljili minimum propisanih kriterija. Raduje me ipak što za narednu godinu možemo računati da s ovim brojem socijalnih radnika uvedemo novu praksu prema kojoj će pored postojećeg rada na terenu postojati i obaveza preventivnog obilaska svih korisnika socijalne zaštite najmanje jednom godišnje", istakao je Garibija.
Centar za socijalni rad, govori nam na kraju ministar, nije jedina ustanova koja ima probleme s kadrovskim kapacitiranjem, ali je najeklatantniji primjer jer je ključni stub sistema socijalne zaštite u Kantonu Sarajevo.
Šta rade socijalni radnici?
Socijalni radnici u Kantonu Sarajevo rade na poslovima socijalne i porodične zaštite u stručnim timovima koji uključuju pravnika, socijalnog radnika, pedagoga i psihologa.
Povećan broj razvoda, slučajeva maloljetničke delikvencije i nasilja u porodici dodatno im je otežao posao.
Stručni timovi Centra za socijalni rad KS nadziru porodice u kojima su poremećeni odnosi te pomažu roditeljima kojima je neophodna pomoć u odgoju i usmjeravanju djece.
Pedagozi rade s maloljetnicima, a veliki je broj onih koji su u sukobu sa zakonom. Također rade s djecom koja imaju poremećaje u ponašanju zbog porodičnih ili nekih drugih problema, u saradnji sa školama. U tom smislu trpe djeca koja nemaju adekvatnu podršku zbog manjka pedagoga.
Psiholozi rade sa žrtvama nasilja koje također ispaštaju zbog manjka radnika.
Socijalni radnici na porodičnoj zaštiti rade ne mirenju roditelja koji imaju maloljetnu djecu, ali zbog velikog broja predmeta koje ne stižu obraditi, teško mogu pružiti pomoć roditeljima i djeci.
Kada je riječ o socijalnoj zaštiti, tu se radi s najugroženijim kategorijama. Obilaze se ljudi u stanju socijalne potrebe i utvrđuje se koja pomoć im je neophodna. Radi se s ljudima koji koriste topli obrok, s beskućnicima i prosjacima, s korisnicima stalne novčane pomoći, s bivšim zatvorenicima koji su odslužili kaznu, ovisnicima...
Pored toga, socijalni radnici brinu se i o osobama smještenim u staračke domove te osobama kojima je oduzeta poslovna sposobnost. Prema sistematizaciji, te osobe neophodno je stalno posjećivati i voditi brigu o njihovim novčanim sredstvima i imovini, što je također nemoguće zbog manjka radnika.
Ovo su samo neki od poslova koje obavljaju radnici Centra za socijalni rad, ali uz prezasićenost i manjak ljudi, postaje sve teže uraditi posao kvalitetno. Hitni i neophodni slučajevi prvi su na listi, zbog čega se teško može posvetiti pažnja kako bi se zaista pomoglo svima koji traže pomoć, a svakodnevno ih je sve više.
