U podnesku predsjedniku suda Theodoru Meronu, Karadžić tvrdi da mu sudski Sekretarijat, dvije godine nakon što je to tražio, nije omogućio da komunicira putem Skypea uprkos obećanjima i zalaganju Merona, navodi se u saopćenju.
"Iako je imao i više od potrebnog vremena, Sekretarijat je zakazao u primjeni tehnologije video-komunikacije u pritvorskoj jedinici Ujedinjenih naroda, prvenstveno jer je ovo postalo pitanje manjeg prioriteta", navedeno je u podnesku.
Sekretarijat je, na Karadžićeve dosadašnje zahtjeve, odgovarao da je "pilot projekt" upotrebe video-servisa naišao na sigurnosne, tehničke i organizacione probleme.
Karadžićev branilac Peter Robinson izrazio je u podnesku zabrinutost da bi s odlaskom sudije Merona s dužnosti predsjednika suda u januaru, dosadašnji napori da se pritvorenicima u Scheveningenu omogući video-komunikacija mogli ostati neuspješni.
Karadžića je Haški tribunal nepravosnažno osudio na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, prenosi BIRN.
Na tu presudu Karadžić je uložio žalbu, ali je to učinilo i Haško tužilaštvo koje je tražilo da on bude proglašen krivim i za genocid u još šest opština i da bude osuđen na doživotni zatvor.
Bilo je planirano da Mehanizam, pravni nasljednik Haškog tribunala, pravosnažnu presudu Karadžiću izrekne u decembru, ali će to vjerovatno biti odloženo zato što se sudija Meron, na zahtjev Odbrane, povukao iz Apelacionog vijeća, a umjesto njega postavljen je sudija Ivo Rosa, prenosi BIRN.
