Knežević: Nije bilo mudro tražiti moje povlačenje, ali i odluka Ustavnog suda je besmislena
Knežević je kazao da je još uvijek sudija i potpredsjednik Ustavnog suda BiH sa nepromijenjenim statusom.
"Dakle, radim kao sudija, učestvujem u sjednicama Ustavnog suda uključujući i Malo vijeće, koje ne može da funkcioniše ako nema dva potpredsjednika. Ja sam obavijestio predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske (NS RS) da ću podnijeti zahtjev za prijevremeno penzionisanje sa 31. decembrom ove godine, kada stičem prvi uslov za to. I to ću učiniti, iz mnogo razloga. Ključni je zaključak NS RS, kojim se od mene traži da se povučem iz Ustavnog suda", kazao je Knežević.
Istakao je da je on biran od Narodne skupštine RS-a, te da su za njegov izbor glasale dvije trećine narodnih poslanika i da niko nije bio protiv.
"Prema najvišem zakonodavnom organu ne možete se ponašati na način da birate - ovaj put hoću da poslušam jer su me izabrali, a ovaj put neću jer traže da se povučem. To što ja mislim da to nije mudro, to je moj lični stav", rekao je Knežević.
Na pitanje zašto smatra da nije mudro on je kazao da je postojao način da se izabere i drugi sudija, da se kontroliše rad Ustavnog suda.
"Ali, kako god ja to kažem, ispada da branim svoju ličnu poziciju i ne želim da govorim o tome na taj način. Dakle, mora biti trenutak kad se poštuje institucija. Šta mislite, da li je ta institucija bila u pravu ili krivu, to je nešto drugo. Ne postoji druga institucija u Republici Srpskoj koja ima tako pun legitimitet kao što je NSRS", kazao je Knežević.
Na pitanje kako je doživio saopćenje Ustavnog suda BiH da se povukao zbog političkih pritisaka kazao je kako u tome nije učestvovao.
"Jedino što je meni bila profesionalna satisfakcija jeste stav mojih kolega u Venecijanskoj komisiji, na čiju sjednicu namjerno nisam otišao da se ne bi zaključilo da sam ja nešto lobirao. A kada je u pitanju to saopštenje, nisam ni znao da sam tako dobar ni divan, ali ono što je problem, završilo se na saopštenju. Ne može se dopisivati, ne radi se tako. Svi pravnički amateri govore o Ustavu kao najvišem pravnom aktu. Jeste, jedan dio toga jeste. Ali je u isto vrijeme i politička proklamacija i politički akt", navodi.
Pojasnio je da je postojao interes s jedne strane NSRS, a sa druge nekih parapolitičkih interesa i utjecaja koji su se iskazali i u zadnjoj odluci Ustavnog suda, za koju tvrdi da je u najmanju ruku besmislena.
Kazao je da nikakva odluka nije bila tačka dnevnog reda, da je nemoguće donijeti takvu odluku i da je suprotna pravilima Ustavnog suda.
"Ja sam taj dan u vožnji dobio mail. Po mailu, zakazana je vanredna plenarna sjednica Ustavnog suda. Stanem sa strane, zovem predsjednicu i kažem da sam na putu, daleko, u Aziji, ne mogu učestvovati, ne znam da li ću moći komunicirati putem interneta. Nalazio sam se na granici sa Kinom. Onda sam sjeo i, kraj puta, u autu, napisao mail mojim kolegama i predsjednici, da je to nepotrebno, besmisleno. Pazite, zakazana je sjednica sa jednom tačkom, koja je glasila: 'Informacija o vanrednoj situaciji u kojoj se nalazi Ustavni sud BiH'. Vanredna situacija, ako to možemo kazati, je već sedam mjeseci, kako mi nemamo dvoje domaćih sudija. Drugo, između predsjednice i mene je desetak dana prije toga postignut dogovor da će biti redovna plenarna sjednica u julu, da ću ja doći. Treće, bio sam i predsjednik, dešava se, zakazuju se vanredne sjednice, ali se nikad nije desilo da je održana vanredna sjednica, a da prethodno nisu konsultovani potpredsjednici. U taj ponedjeljak, kad je to bilo, ogromna je vremenska razlika bila, i ja sam zvao šefa našeg IKT odjela i rekao: 'Ne mogu da konektujem laptop, da otvorim Zoom, da učestvujem online, reci predsjednici."' Da bih ja negdje popodne po našem vremenu, a pred zoru po lokalnom, dobio mail da je donesena odluka i da treba primjedbe na tu odluku. Pročitam odluku, ne znam o čemu se raspravljalo, jer nikakva odluka nije bila tačka dnevnog reda. Odgovorio sam da ne postoji odluka, da je nemoguće donijeti tu odluku, jer je suprotno pravilima Ustavnog suda. E, sad, taj famozni član 39 kaže da se sjednica održava ako je prisutno najmanje troje sudija iz FBiH i najmanje jedan sudija kojeg je birala Narodna skupština. Ako je opravdano odsustvo sudija, onda se sjednica odgađa, a ako je neopravdano, odgađa se i zakazuje sljedeća. Dakle, potpuno besmislena priča i to me u najmanju ruku zgrozilo", ispričao je.
Govoreći o Prijedlogu zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u Republici Srpskoj rekao je da se pitanje stranih sudija u Ustavnom sudu konačno mora riješiti.
"Postoji problem. Kvalitetan zakon, koji bi u potpunosti riješio primjedbe, a neke su vrlo osnovane, zahtijeva i djelimičnu promjenu Ustava. Ako ima dobre volje, to nije problem. Status stranih sudija se može riješiti zakonom u parlamentu BiH. Dio oko statusa sudija, pa i funkcionisanja suda, administrativne i finansijske samostalnosti, moguće je riješiti tim zakonom. Ali drugi dio, koji se odnosi na procedure i postupke pred Sudom, nemoguće je, jer Ustav kaže da Ustavni sud sam donosi pravila. Ali, opet, ako ima dobre volje, to je jednostavno riješiti, pa i imati blagu izmjenu Ustava i donošenje zakona", kazao je Knežević.
Istakao je da Republika Srpska treba u roku od šest ili devet mjeseci izabrati sudije u Ustavni sud.
"I dobro je što će se izabrati. Jer ne postoji način da se brane interesi, pa i Republike Srpske, ako ne budete negdje gdje se o tome raspravlja", zaključio je Knežević.
