Oni smatraju da su im milioni oteti gašenjem banke nakon intervencije međunarodne zajednice prije 22 godine. Riječ je o 13 od 27 dioničara, koliko je ukupno bilo suvlasnika banke.
Njihov tužbeni zahtjev iznosi 16 miliona KM, koliko su izdvojili u temeljni kapital banke plus naplatu dividende, a traže i naknadu za izgubljenu dobit koja dioničarima pripada na temelju planirane naplate dividende.
Advokat Damir Raguž koji zastupa tužitelje za Klix.ba je potvrdio da će sudski proces biti nastavljen pred sudom u Sarajevu i da će, ako treba, ići i do suda u Strazburu.
Kako nezvanično saznaje Klix.ba, stečajni povjerioci Hercegovačke banke su se prijavili i traže da se Terminal Dretelj vrati u stečajnu masu Hercegovačke banke s ciljem prodaje i namirenja dužnika.
Terminal Deretlj je tehnološka cjelina povezana s Lukom Ploče, a potencijalna prodaja terminala je u najdirektnijoj vezi sa sektorom gasa i nafte, a u vrhu priče je ukapljeni plin (LNG).
Prema nezvaničnim informacijama portala Klix.ba najzainteresovanija je jedna kompanija iz Hrvatske, ali terminale jednako želi i kompanija sa sjedištem u Hercegovini na čijem čelu je strani biznismen blizak HDZ-u.
Odluka o zahtjevu povjerioca za prodajom Terminala Dretelj bi mogao završiti u Ustavnom sudu BiH, zbog čega mnogi smatraju da bi popunjavanje Ustavnog suda u ovom momentu najviše odgovaralo i bliskim partnerima u vlasti Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću. Neko bi profitirao politički i sa sebe skinuo teret koji je sam sebi natovario, a neko i politički i finansijski.
Pored toga, ovdje će se potegnuti i pitanje za visokog predstavnika (OHR) u vezi sa zabranom raspolaganja državnom imovinom. U slučaju prodaje Terminala Dretelj to će značiti da se odluka o zabrani raspolaganja državnom imovinom ne poštuje ni u Federaciji BiH, kao ni u RS-u.
Ovaj terminal ima kapacitet čak od 24 miliona litara, a to je 10 posto ukupne potrebe koju Federacija BiH mora imati. Terminal ima 12 podzemnih rezervoara za skladištenje nafte i naftnih derivata.
Terminal Dretelj, od JNA do ruku hercegovačkih biznismena
Do početka agresije na BiH 1992. godine Terminal Dretelj je bio u vlasništvu JNA. Kako je svojevremeno pisao Žurnal, naftni terminal Dretelj nadomak Čapljine od trenutka kada ga je početkom rata u BiH napustila tadašnja JNA postaje objektom mešetarenja, ratnog i poratnog profiterstva i enormnog bogaćenja pojedinaca iz strukture bivše Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.
Kako je Hercegovačka banka dobila Dretelj u vlasništvo?
Firmom “Monitor M” u čijem je sastavu bila “Hercegovina gradnja“ upravljao je Ljubo Česić Rojs. “Hercegovina gradnja” osniva firmu za trgovinu naftom “CroHerc AG”, koja gotovo besplatno koristi terminal u Dretelju uz saglasnost tadašnjeg ministra odbrane FBiH i predsjednika HDZ-a BiH Ante Jelavića.
U aprilu 1999. godine donesen je Pravilnik kojim je propisano da uvoznici nafte moraju imati veće skladišne prostore. Tako su eliminisani mali uvoznici i konkurenti, pa je CroHerc zahvaljujući "posjedovanju" skladišta u Dretelju postao drugi po veličini uvoznik nafte u Federaciji i uglavnom je poslovao sa distributerima iz Slovenije.
Postojale su procjene da je budžet Federacije BiH prethodne 1998. godine samo od tri najveća uvoznika nafte "zakinut" za 175 miliona maraka koje su "nestale" u kolopletu različitih tumačenja carinskih propisa.
Tako je i CroHerc gomilao porezne dugove, a tek će 2013. godine zbog toga biti optužen direktor Marinko Planinić. Prvobitna presuda od 4 godine i 6 mjeseci zatvora i povrata 18 miliona maraka utajenog novca ukinuta je 2016. godine zbog navodne pogrešne procedure pri izuzimanju dokaza!?
U svakom slučaju, CroHerc je 2001. godine "izbačen iz igre". Privremena upraviteljica Hercegovačke banke Toby Robinson je dug firme "Monitor M" namirila aktiviranjem hipoteke nad terminalom Dretelj, koji je tako postao vlasništvo Hercegovačke banke.
Bosanac je junak Katara! Blistavom partijom ih je odveo u drugu fazu Svjetskog prvenstva
