Ko na jugu BiH štiti krčmljenje državne imovine? Solarna polja niču kao gljive poslije kiše, tužilaštvo ne radi ništa
Ništa ne bi bilo sporno da se zakonito vrši prenamjerna državnog zemljišta, no to nije moguće s obzirom da je državna imovina trenutno pod zabranom raspolaganja.
Javna je tajna da su brojni pojedinci u ovom dijelu BiH veoma zaštićeni, a o tome najbolje govori službeni podatak do kojeg je došao Klix.ba koji kaže da u toku 2023. i 2024. godine nije podignuta niti jedna optužnica u predmetima visoke korupcije niti organiziranog kriminala visokog nivoa na području Zapadnohercegovačke županije.
Povodom ove teme, pitali smo Tužilaštvo BiH da li rade na predmetu uzurpacije državne imovine na području Hercegovine, tačnije oko Mostara i Čapljine. Odgovor je sljedeći: "Provjerom kroz upisnik u Tužilaštvu BiH nije evidentiran predmet koji se odnosi na navedeno."
U radnjama na području Hercegovine, tačnije Čapljine, Mostara, Neuma i Livna, u vezi državne imovine koja je zakonski i dalje pod zabranom raspolaganja razgovarali smo sa ekspertom za državnu imovinu Muharemom Cerom.
"Dok čekamo izvršenje odluka Ustavnog suda u predmetu Jahorina i Vareš, a i u kontekstu posljednjih događanja u okviru predmeta Bjelašnica, zanemaruje se jedna istina, a to je da pitanje nezakonitog i kriminalnog raspolaganja državnom imovinom nije bio samo ekskluzivitet vlasti RS-a koja iz političke agende nepostojanja državne imovine ostvaruje svoje političke ciljeve i nanosi štetu državnosti BiH i relativizira njenu opstojnost.
Nije tačno da je zloupotreba samo u prostoru koje ćemo kolokvijalno nazvati prostor s bošnjačkom većinom. Oni koji se bave pitanjem državne imovine, a tu prije svega podrazumijevam resorna ministarstva na nivou države (pravde i trezora) u čijim nadležnostima se nalaze sukcesija i vladavina prava u smislu kontrole provođenja odluka i primjena institucija BiH, znaju da je i na prostorima koje ćemo kolokvijalno nazvati prostori s hrvatskom većinom, pitanje poštivanja Ustavnog suda i provođenja zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom davno zaboravljena pravna notornost", govori Cero.
Naime, pod okriljem prenamjene državnog zemljišta su se događale istovrsne i masovnije zloupotrebe prava prenamjene bez saglasnost titulara vlasništva - države.
"Radi se ne samo o vojnoj imovini iz sukcesije, što je flagrantno u Mostaru i Čapljini, radi se i o imovini koju smatramo javnim dobrima, a prije svega mislim na prostore Neuma, ponovo Čapljine, Livanjskog i Srednjobosanskog kantona", dodao je Cero.
Predviđala se činjenica da je zabrana direktnog i indirektno prenosa državne imovine krivično djelo u smislu neprovođenja presude Ustavnog suda i masovno se bezposljednično i bez reakcija institucija BiH, a prije svega Ministarstva pravda, zloupotrebljavala kategorija prenamjene počev od resursa, minerala, rudarenja pa do pod krinkom energetskih izvora - prodajom i prenamjernom državnog vlasništva pod zabranom raspolaganja u svrhu izgradnje solarnih i vjetroelektrana, što je tek siva zona u koju zbog nepostojanja reigstra o državnoj imovini, resorna pravobranilaštva svih nivoa nisu imale mogućnost pristupa, pa su tek ad hoc djelovale.
"Zato se presude za Jahorinu i Vareš presedani koji trebaju proizvesti učinak u sačinjavanju Registra državne imovine i inventuri državne imovine", naglašava naš sagovornik.
Cero ističe da se izbjegavanjem nepostojanja registra ostavlja otvoren prostor u kojem tajkunsko-kriminalne strukture u spregama sa lokalno-političkim strukturama počev od općina preko kantona do entiteta kada govorimo o FBiH, nalaze svoj prazan prostor i bjesomučno nestaje državna imovina.
"Ono što bi se moglo primjeniti jeste dejtonski princip subordinacije. Samo jedna odluka, akt Vijeća ministara, a bio predložen ili sačinjen u Ministarstvu pravde u principu normativne subordinacije zaustavlja sve ove procese i ostavlja prostor da se ne nastavi ono čemu prisustvujemo. Svako brdo u BiH izgleda da ima svoga Eleka", dodao je.
Priča o prenamjeni i zloupotrebi državnog zemljišta je i priča o rastakanju državnosti BiH i razvlaščivanju BiH, uništavanju njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.
Naveo je da je jako puno imovine koja je oduzeta iza perioda 1.1.1945. godine kada govorimo o restituciji.
"Ovakvo razvlašćivanje BiH ima za cilj prisiliti državu kada se suoči s pristupnim putem u poglavlju 23. vladavine prava (obaveze donošenje zakona o denacionalizaciji i restituciji) da ćemo se morati enormno zaduživati i stvarati obaveze koje nećemo moći servisirati. Možda je to i neka vrsta političkog cilja koji BiH destabiliziraju, da se zaduživanjem na desetine milijardi eura ili dolara BiH dovede u poziciju reducirane državnosti", upozorio je.
Glavni događaji koji slijede i koji će se preliti prema BiH jeste priča o rudarenju i iskorištvanju mineralnih sirovina (litij), smatra Cero.
"Potezi Dodika koji su intenzivni s mogućim investitorima otvaraju ciljanu poziciju da se nešto slično počne ponašati i na prostoru FBiH. U Mostaru je veliki broj predmeta iz agende restitucije i denacionalizacije", rekao je Cero i istakao da bi svi ovi predmeti u FBiH mogli biti predmet istraga budućeg Uskoka.
