Koalicija pod lupom analizirala dogovor iz Laktaša: Politički lideri pokušavaju izigrati nove tehnologije
"Smatramo da je za sprečavanje izbornih prevara najbolji način uvođenje novih tehnologija u izborni proces, odnosno tri od pet naših prioritetnih preporuka odnose se na elektronsku identifikaciju birača, skenere glasačkih listića i unos rezultata sa nivoa biračkog mjesta", kazao je Jovanović.
Napomenuo je da je skoro 100.000 građana početkom 2020. godine potpisalo peticiju kojom se traži uvođenje elektronske identifikacije birača i skenera glasačkih listića.
"Što se tiče dogovora političkih subjekata koji smo imali priliku vidjeti u javnosti, pod uslovom da su te informacije tačne. Sa mnogim od ovih prijedloga se principijelno ne slažemo. Pogotovo sa prijedlogom koji se odnose da mandat pripada političkoj stranci, a ne pojedincu što je u suprotnosti sa međunarodnim standardima, zatvaranje kandidatskih lista, ukidanje preferencijalnog glasanja. Ono što se nazire iz njihovog dogovora je uspostavljanje još veće političke kontrole nad izbornom administracijom. Smatramo da ovo unazađuje, a ne unapređuje izbore u Bosni i Hercegovini", upozorio je Jovanović.
On je dodao i to da se rješenja koja se odnose na nove tehnologije zapravo svode na to da se one pokušavaju izigrati.
"Govori se da će se i dalje glasati na papirnom listiću, da će se taj papirni listić ubacivat u kutiju i da će ih poslije skenirati stranački članovi biračkog odbora jer se odbija da se uvedu nestranački pojedinci u rad biračkog odbora, što bih se usudio reći je samo još jedna od niza prevara u izborima koja neće zaštiti glasove birača nego omogućiti još veću političku kontrolu nad radom izborne administracije i politizaciju izbornog procesa", pojasnio je Jovanović.
Pozvao je političke lidere koji čine državnu vlast da ne izgiravaju očekivanja građana i da u izbornu reformu krenu od preporuka koje je dala i Evropska unija i OSCE i nezavisni posmatrači.
"Što se tiče povlačenja zakona, koji je u osnovi dobar u većini slučajeva sa određenim manjkavostima implementirao najrelevantnije preporuke koje se tiču izbornog procesa, to je zapravo očekivano jer taj zakon svejedno po najavama ne bi prošao u Domu naroda. Visoki predstavnik je uslovio političke lidere da ili brzo riješe problem i krenu u izbornu reformu sa fokusom na integritet izbora ili će on donijeti odluku. Smatramo da je svaka odluka koja poboljšava kvalitet života građana, sužuje prostor korumpiranim političarima je dobra za građane i treba biti donijeta i manje je bitan način na koji se donese, od toga da bude donijeta", kazao je Jovanović.
Jovanović je pojasnio i da se nove tehnologije moraju testirati i da proces bez pilotiranja u praksi mogu potkopati povjerenje građana i da zahtjeva brojne obuke i testove, ali da se mora i početi od nečega.
"Moraju se sve izmjene usvojiti prije datuma raspisivanja koji je 150 dana prije izbornog dana, odnosno početak maja. Kod novih tehnologija to je poželjno što prije kako bi mogli krenuti u tu proceduru i prije tog vremena raspisivanja izbora kako to ne bi opteretilo druge operativne aktivnosti. Važno je da kod drugih izmjena kao što je reforma biračkih odbora ona se može implementirati u potpunosti ako se donese prije raspisivanja izbora", naveo je Jovanović.
Što se tiče podizanja izbornog praga na četiri posto na lokalnim izborima i pet posto na općim izborima, Jovanović kaže da postoje argumenti za i protiv.
"Povećanje izbornog praga bi dovelo do manjeg broja političkih subjekata na izborima, povećalo bi koaliranje i manji broj bi bio zastupljen u radu Parlamenata što bi dovelo do stabilnijih većina i stabilnije vlasti. U isto vrijeme to bi na neki način doprinijelo suzbijanju koruptivnih elemenata pri formiranju vlasti. Sa druge strane visok izborni prag, mada Venecijanska komisija kaže da je do 7 posto prihvatljiv, bi sigurno zbog manjeg broja politčkih subjekata u Parlamentu suzbijao i politički pluralizam", zaključio je Jovanović.
