Koje su reforme planirane Aprilskim paketom: Jačanje države u odnosu na entitete
U trenutku kada skoro godinu nakon izbora nemamo formiranu vlast na državnom niovu, ali ni u FBiH, isplivala je priča o ustavnim promjenama. Utopijski zvuči čak i pomišljati šta bi reforme predviđene Aprilskim paketom značile, iako je ova država te 2006. bila tako blizu da zakorači ka velikim reformama i ključno - jačanju države u odnosu na entitete.
Reforme predložene Aprilskim paketom najviše su se odnosile na jačanje države i efektnije funkcioniranje državnih institucija. BiH bi imala jednog predsjednika i dva potpredsjednika koji bi se mijenjali sistemom rotacije, a birali bi se u državnom parlamentu, a ne direktno na izborima, kao do sada. Također uveo bi se sistem premijera BiH.
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine bi znatno ojačao te bi umjesto sadašnja 42 poslanika imao 87, od čega bi tri mjesta morala pripasti onima koji ne pripadaju nekom od konstitutivnih naroda.
Dom naroda bi umjesto sadašnjih 15 imao 21 delegata. Međutim, taj zakonodavni organ bi mogao utjecati samo na one zakone koji se tiču vitalnog nacionalnog interesa. U suprotnom, zakon usvojen u Zastupničkom domu bi se smatrao usvojenim.
Jedna od ključnih stvari u prijedlogu Aprilskog paketa je i pozicija tzv. entitetskog glasanja, zbog čega su, između ostalog, Haris Silajdžić i njegova Stranka za BiH 2006. glasali za obaranje ovog paketa reformi. Predloženo je da u Zastupničkom domu članovi ulažu najveće napore kako bi većina uključivala najmanje jednu trećinu glasova članova s teritorije svakog entiteta.
Ako većina ne bi uključivala jednu trećinu glasova članova s teritorije svakog entiteta, predsjednik Zastupničkog doma i njegovi zamjenici bi, radeći kao komisija, nastojali da, u roku od tri dana od dana glasanja postignu saglasnost. Ako ta nastojanja ne uspiju, odluke će biti donesene većinom onih koji su prisutni i glasaju, pod uslovom da glasovi protiv ne uključuju dvije trećine ili više članova izabranih iz svakog entiteta.
"Jednostavno, entiteti, a posebno RS, bi imali mogućnost upravljanja državom i blokiranja najvažnijih odluka, što je za nas neprihvatljivo", kazao je Silajdžić nakon obaranja paketa reformi, referirajući se na to šta bi predstavljalo većinu u Zastupničkom domu i kako bi se zakoni usvajali.
Konstitutivni narodi Bosne i Hercegovine imaju neotuđivo pravo zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Za Aprilski paket glasalo je 26 zastupnika: 9 iz SDA, 5 iz SDS-a, po tri iz SNSD-a i SDP-a BiH, 2 iz PDP-a te po jedan iz HDZ-a BiH i SP-a RS. Protiv je bilo 16 zastupnika: 8 iz SBiH-a, 4 iz HDZ-a 1990 te po jedan iz NHI-ja, BOSS-a, HDU-a i SRS-a RS. Kako nije postojala potrebna dvotrećinska podrška za ustavne promjene, Aprilski paket je oboren.
Aprilski paket je podrazumijevao da kvorum u Zastupničkom domu čini većina prisutnih te da se sve odluke donose većinom glasova prisutnih zastupnika.
Izvršnu vlast u državi vodio bi premijer s ministrima iz Vijeća ministara.
Nadležnosti koje su prenesene na državu mogu se vratiti nazad entitetima uz jednoglasan pristanak države i oba entiteta.
Međunarodna zajednica bila je veoma zainteresirana da se predložene ustavne reforme usvoje, a nakon propasti Aprilskog paketa najavljivali su i sankcije za BiH. Ipak, nikakva dramatična sankcija nije uslijedila, a nakon Aprilskog paketa BiH je prošla još nekoliko pokušaja ustavni reformi, naravno bezuspješno.
Kompletan prijedlog reformi predviđenih Aprilskim paketom pročitajte u fotogaleriji.
