Koliko košta menstruacija: Bez uložaka i tampona žene ne mogu, a mnoge nemaju novca da ih kupe
Svakog mjeseca se brojne žene širom svijeta suočavaju s poražavajućom situacijom da nisu u mogućnosti priuštiti sebi osnovne higijenske potrepštine. Događa se to i ženama koje žive u razvijenijim zemljama nego što je BiH. Naprimjer, Škotska je prošle godine donijela odluku da iz budžeta izdvoji 5,2 miliona funti za besplatne higijenske potrepštine za učenice i studentice. Vođeno njihovom inicijativom, Gradsko vijeće New Yorka donijelo je odluku da sve državne škole, zatvori i prihvatilišta dobijaju besplatne uloške i tampone.
Jedna studentica iz Australije je prije tri godine pokrenula akciju "No tampon tax". Ubrzo nakon toga slične inicijative pokrenute su u mnogim državama SAD-a, u Kanadi, Irskoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj. Evropska komisija također ima za cilj ukidanje PDV-a na uloške.
San o besplatnim ulošcima za socijalno ugrožene žene
Kada je riječ o BiH, čini se da smo instituticionalno daleko od ostvarenja sna o besplatnim ulošcima, jer slične inicijative postoje isključivo na nivou nevladinog sektora.
Na području Sarajeva je prije nekoliko mjeseci pokrenuta inicijativa Mjesečno s vama u sklopu koje volonterke uz pomoć donacija pojedinaca i organizacija poklanjaju pakete higijenskih uložaka i osnovnih higijenskih potrepština ženama i mlađim djevojkama u potrebi kako bi olakšali njihove brige i omogućili im dostojanstveniji život.
Humanitarna organizacija Ruku na srce koja već osam godina pomaže socijalno ugroženim porodicama, nedavno je pokrenula akciju "Od srca za nju" u sklopu koje će djevojkama i ženama slabijeg imovinskog stanja donirati higijenske potrepštine.
"Ove godine smo prvi put došli na ideju da jedna od naših akcija bude usmjerena ka pomoći ženama u potrebi, a u vidu donacija higijenskih potrepština. Razlog je taj što su higijenske potrepštine za žene neophodne, a predstavljaju veliki udar na budžet porodica koje se bore s lošim materijalnim stanjem. S obzirom na to da uskoro dolazi Međunarodni dan žena, smatrali smo da je to idealna prilika da započnemo i projekt Od srca za nju'", rekli su nam iz Udruženja Ruku na srce.
Na njihovu adresu već je stigao veliki broj donacija što, ističu volonteri ovog udruženja, pokazuje da svijest o ovom problemu postoji.
Koliko nas košta menstruacija?
Izračunali smo da žene tokom svog života na tampone i uloške u prosjeku potroše 2.000, odnosno 3.000 KM.
Menstruacija traje tri do sedam dana, dakle u prosjeku pet dana. Većina žena dobija menstruaciju od 13. do 52. godine, što znači da jedna žena prosjeku ima 456 menstruacija. Pakovanje od 10 uložaka u prosjeku košta 2 KM, dok pakovanje od 8 tampona u prosjeku košta 3 KM. Tokom jednog ciklusa žena potroši 22 uloška ili tampona što znači da, u zavisnosti od toga šta koristi, mjesečno zbog menstruacije potroši najmanje 4,4, odnosno 6,6 KM. Kada taj iznos pomnožimo sa 456 menstruacija koje žena u prosjeku ima tokom života dođemo do cifre od 2.000, odnosno 3.000 KM.
To svakako nije konačna cifra, jer u obzir treba uzeti i lijekove protiv bolova koje je veliki broj djevojaka i žena prinuđena koristiti prva dva do tri dana menstruacija.
Bez obzira na to i na činjenicu da se veliki broj djevojaka i žena u BiH suočava sa neimaštinom te da nisu u mogućnosti priuštiti sebi osnovne proizvode tokom ciklusa, na institucionalnom nivou ovaj problem je još uvijek nevidljiv.
"Teško je reći da li je tako zbog činjenice da je u tradiciji ukorijenjeno da se inače malo priča o sličnim temama, životnim, ali onim koje zadiru u područje intime, ili zbog neosjetljivosti društva i sistema koji bi trebali biti uključeni u rad na socijalnoj i zdravstvenoj prosvjećenosti. Sigurno sve zajedno ima utjecaja, ali je u svakom slučaju potrebno to pitanje učiniti vidljivim", smatra Alma Kratina, zastupnica DF-a u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije.
Ipak, ne misli da bismo san o besplatnim ulošcima za socijalno ugrožene žene i djevojke mogli uskoro ostvariti.
"U zemlju u kojoj nisu ni započete neophodne reforme zdravstvenog i socijalnog sistema i u situaciji kad imamo važeće zakone iz ovih oblasti koji u sebi kriju teške diskriminacije, a još nisu izmijenjeni uprkos pokušajima da se to učini, teško se može u skorije vrijeme učiniti nešto konkretno da se osigura dostupnost svih higijenskih potrepština koje trebaju sve žene i djevojke", zaključuje Kratina.
Činjenica je da je neophodno povećati svijest o ženskim higijenskim proizvodima koji nisu mogućnost izbora, već neophodnost.
