Pitali smo nadležne
66

Koliko su česti napadi pasa u Sarajevu i šta poduzima inspekcija

B. T.
Mjesečno bude prijavljeno po nekoliko ujeda pasa (Foto: Shutterstock)
Mjesečno bude prijavljeno po nekoliko ujeda pasa (Foto: Shutterstock)
Po službenoj dužnosti veterinarski inspektori u Kantonu Sarajevo u prosjeku mjesečno obrade oko 20 prijava, od kojih se njih četiri-pet odnosi na napad ili ugriz psa, češće pasa lutalica nego vlasničkih.
Kažu to u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove (KUIP) KS, govoreći o ovoj temi nakon što su prije nekoliko dana rotvajleri brutalno izgrizli ženu u centru Sarajeva.

Kažu da se uvidom u službene evidencije veterinarske inspekcije KUIP-a o zaprimljenim prijavama u posljednje vrijeme, a koje se odnose na napade i ugrize pasa, ne može tvrditi da je učestalost napada i ugriza na području Kantona povećana u posljednje vrijeme.

Kazne različite u općinama

Kako objašnjavaju, izvođenje pasa na javne površine jasno je propisano odlukama o načinu i uslovima držanja kućnih ljubimaca, donesenim na općinskim nivoima, što je s aspekta provođenja nadzora i kontrole u nadležnosti općinskih komunalnih inspektora, uz novčanu kaznu od 100 do 500 KM, ovisno o kojoj općini se radi.

"Kantonalni veterinarski inspektor, u skladu sa Zakonom o veterinarstvu FBiH, može sankcionisati vlasnika psa ukoliko pas nije označen, držalac nema propisanu ispravu o upisu i vakcinaciji protiv bjesnila, kao i ako vlasnik nije prijavio promjenu u vezi sa psom o određenom roku - nabavka, prodaja, otuđenje, uginuće i sl.", objašnjava Selmir Velić, glavni inspektor Inspektorata veterinarske inspekcije KUIP-a.

Istim zakonom određeno je i da "uvjete i način držanja pasa, divljih životinja i zvijeri, zaštitna sredstva (brnjica i sl.), zaštitu okoline te način postupanja s neupisanim psima, psima i mačkama lutalicama, kao i drugim opasnim i zloćudnim životinjama propisuje kantonalni ministar nadležan za poslove veterinarstva".

Međutim, kako kaže naš sagovornik, ovo pitanje nije podzakonski riješeno na nivou kantona FBiH, niti je s tim u vezi u nadležnosti veterinarskih kantonalnih inspekcija, već općina, kako je riješeno kroz pomenute odluke.

"Pored toga, i mjesno nadležne policijske uprave imaju, u skladu s propisima koji uređuju pitanje sigurnosti, kao i javnog reda i mira, jasne nadležnosti i mogućnost sankcionisanja neodgovornih vlasnika pasa, a vezano konkretno za problematiku (iz)vođenja pasa", kaže Velić.

Ovim zakonom jasno je određeno da kantonalni veterinarski inspektor obavlja nadzor, pored ostalog, nad provođenjem mjera za otkrivanje i sprečavanje zaraznih bolesti životinja, nadzire uzgoj, životinje u prometu, naređuje mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih i drugih bolesti životinja, te nadzire provođenje mjera za zaštitu ljudi od zoonoza i dr.

S druge strane, način i uslovi držanja i uzgoja pasa predmet su više zakonskih I podzakonskih akata nad kojima nadzor provodi veterinarska inspekcija KUIP-a.

Izrečene kazne u iznosu od 31.000 KM

"U okviru do sada provedenih nadzora u 2021. godini, na okolnosti provođenja obaveza i odgovornosti vlasnika ili držaoca pasa, kao i rada na zbrinjavanju napuštenih i izgubljenih životinja na području mjerodavnosti kantonalne veterinarske inspekcije, u 22 slučaja određene su upravne mjere s ciljem otklanjanja nepravilnosti, odnosno postupanja suprotno relevantnim propisima u oblasti zaštite zdravlja i dobrobiti životinja, dok su zbog kršenja pojedinih odredbi izdavanjem prekršajnih naloga izrečene 32 novčane sankcije u ukupnom iznosu od 31.850 KM u istom periodu", navodi Velić.

Zbog nemogućnosti ispunjenja odgovarajućih uslova u pogledu smještanja, zaštite i njege pasa u ovoj godini veterinarski inspektori su oduzeli ukupno 20 pasa koji su na daljnju brigu i udomljavanje premješteni u registrovana skloništa na području Kantona.

"Ovdje želimo istaći, u slučaju napada psa i nanošenja tjelesnih povreda, pas se odmah mora uputiti na trokratni pregled, posmatranje u trajanju od 10 dana koje se provodi u veterinarskim organizacijama. Ti pregledi se provode s ciljem isključivanja bjesnoće i određivanja adekvatnog tretmana povrijeđenih pacijenata koji su zadobili povrede. Ovisno o rezultatima trokratnog pregleda, određuju se daljnje mjere, koje uključuju i osiguranje sigurnog smještaja, kastraciju, školovanje psa, test poslušnosti i dr. s ciljem sprečavanja ponavljanja napada i ugriza u budućnosti”, objašnjava Velić.

Ukoliko se u postupku ocijeni da se ne može osigurati odgovarajuće čuvanje, držanje opasne ili potencijalno opasne životinje, psa, životinja se mora eutanizirati sukladno važećim propisima.

"Ubrajajući slučaj koji je registrovan prije nekoliko dana u ulici Kulovića, ugriz pasa s tjelsenim povredama kao posljedicom, nakon kojih su određene obaveze posmatranja pasa i provođenje ostalih mjera, u toku ove godine evidentiran je u pet slučajeva, gdje je u jednom slučaju odlučeno o eutanaziji sukladno Zakonu o zaštiti dobrobiti životinja. Prednja procedura provediva je u slučaju pasa poznatih vlasnika, pošto je identitet psa i vlasnika uglavnom poznat, dok je u slučaju pasa lutalica primjena opisanih odredbi relevantnih propisa otežana i ograničena”, zaključuje Velić.