Komesarka EU u Sarajevu: Teret migrantske krize mora se rasporediti na cijelu BiH
Nakon sastanka je kazala da Evropska unija ostaje blizak partner BiH na evropskom putu pridruživanja te je pozdravila napredak ostvaren u tom kontekstu, konkretno kada je riječ o usvajanju legislative u oblasti javnih nabavki.
Naglasila je da je fokus današnjeg sastanka bio na pitanjima migracija, što je ključni dio njenog resora. Podsjetila je da je nedavno predstavila novi pakt u oblasti migracija, koji bi trebao značiti novi početak u ovoj oblasti.
"Migracije su oduvijek bile prisutne i bit će i u budućnosti, i njima je potrebno adekvatno upravljati. No, migracijski tokovi su se promijenili. Naprimjer, 2015. smo imali u EU više do dva miliona izbjeglica iz Sirije. Danas to uglavnom nisu izbjeglice, već migranti koji dolaze iz drugih zemalja", kazala je Johansson.
Jedan od prijedloga u novom paktu je da se migranti koji dolaze iz zemalja koje imaju nisku stopu odobravanja azila već na samim granicama podvrgavaju procesu podnošenja zahtjeva za azil.
"Moramo napraviti razliku između onih koji imaju pravo ostati i onih koji nemaju, odnosno koji neće dobiti pozitivno rješenje. Takvim ljudima je u konačnici potrebno omogućiti što brži povratak u njihove zemlje", istaknula je komesarka.
Dodala je da ima dvije važne poruke. Prva je da je EU snažan i pouzdan partner BiH u razvoju struktura za upravljanje migracijama.
"Drugo, upravljanje migracijama je nacionalna odgovornost. BiH mora razviti jače kapacitete za upravljanje migracijama i cijela zemlja mora učestvovati u tome", naglasila je Johansson.
Novinarima se obratio i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija. On je rekao da ih je komesarka upoznala o planu upravljanja migracijama u EU.
"Saglasni smo da se migracijama mora upravljati i da to moraju raditi države. Migracije su proces koji neprestano traje, ali se ne smiju odvijati bez kontrole. BiH nosi prevelik teret krize s obzirom na veličinu i broj stanovnika. U BiH se nalazi veći broj migranata nego što možemo prihvatiti", rekao je Tegeltija.
Naglasio je da su ključne stvari granične kontrole i readmisija. Iskazao je stav da je BiH spremna biti partner u kontroliranju migracija, ali da ne može biti ta koja će biti talac migrantske krize.
"Nismo spremni da budemo spavaona za migrante", zaključio je Tegeltija.
